Teško je davati prognoze, pogotovo o budućnosti.
NEPOZNATI MISLILAC
Bilo da se radi o institucijama, kompanijama ili pojedincima, svi imamo nešto zajedničko: katastrofalni smo u predviđanju budućnosti.
Početkom ovog vijeka, američke obavještajne agencije su sa velikom dozom sigurnosti prognozirale da će se u Iraku pronaći oružje za masovno uništavanje.
Steve Ballmer, tadašnji direktor Microsofta, je 2007. izjavio da prosto nema šanse da će iPhone ikada ostvariti značajnije tržišno učešće.
Međutim, dobra vijest je da je predviđanje vještina kao i svaka druga, te da se uz malo vježbe može dramatično poboljšati.
Bitno je spomenuti da najbolji prognostičari razmišljaju u smislu vjerovatnoća, a ne jednostavnih da ili ne ishoda.
Reći da nešto ima 80 posto šanse da se desi ne znači da će se definitivno desiti; to znači da ako napravimo pet predviđanja sa 80 posto pouzdanosti, očekujemo da će se četiri od njih ostvariti.
Koristeći napredne tehnike predviđanja, dva vrhunska medija, britanski The Economist i američki Vox, iznijeli su svoje prognoze šta možemo očekivati u 2022.
Zanimljivo je da se u nekim stvarima njihove prognoze razlikuju – na primjer, da li će inflacija iznositi 3% ili 4%.
Ovo su vjerovatnoće za neke od meni zanimljivih događaja:
- Umjetna inteligencija će otkriti barem jedan novi lijek (85%)
- 2022. će biti toplija od 2021. (80%)
- Norveška će osvojiti najveći broj medalja na Zimskim olimpijskim igrama (73%)
- Emmanuel Macron će ponovo pobijediti na predsjedničkim izborima u Francuskoj (63%)
- Belfast će dobiti Oscara za najbolji film (55%)
- Boris Johnson više neće biti britanski premijer (46%)
- Vrijednost Bitcoina će doseći 70.000 dolara (40%)