Biblija je najviše objavljivana i citirana knjiga u historiji. Pripadnici tri najveće monoteističke religije svijeta je smatraju svetom knjigom. Pored kršćana, Bibliju kao Božju objavu koja je prethodila Kur’anu poštuju i muslimani, dok i Jevreji slijede hebrejsku Bibliju (kršćanski Stari zavjet).
Zanimljivo je i da najpoznatiji ateisti svijeta poput Richarda Dawkinsa i Christophera Hitchensa smatraju da Bibliju (uz dozu kritičke distance) treba izučavati u školama, kao dokument čiji je tekst imao nemjerljiv utjecaj na književnost i kulturu zapadne civilizacije. Biblija sadrži i neke od najboljih priča ikad ispričanih, poput borbe Davida i Golijata, Noine arke, ili Mojsijeva bijega iz Egipta. Biblijske metafore kao što su ‘žrtveni jarac’ ili ‘maslinova grančica’ se koriste u svakodnevnom govoru, bez da većina ljudi zna njihovo porijeklo.
Međutim, mali broj ljudi danas, uključujući i kršćane, je zaista pročitao Bibliju. To je donekle razumljivo – ne radi se o jednoj knjizi, već o cijeloj kolekciji (39 knjiga u Starom i 27 u Novom zavjetu). Napisana je od strane velikog broja autora, tokom perioda od 1.300 godina, na jeziku koji je često arhaičan, te u kulturološkom kontekstu jako različitom od modernog svijeta.
Zbog toga je Velika Biblija u stripu (Action Bible u originalu) genijalan executive summary. U maniru najboljih priča o superherojima, 200 najvažnijih biblijskih pripovjetki su prepričane hronološki, u brzom i uzbudljivom tempu. Prije ovog projekta, autor Segio Carello je zanat crtanja stripova pekao na klasicima poput Batmana i Wonder Woman. Međutim, iako se radi o stripovskom formatu, nemojte misliti da se radi o knjizi (samo) za djecu.
Smatram da bi svako, a pogotovo nekršćani i agnostici, trebali pročitati Bibliju kao stvar opšte kulture, a ova stripovska verzija predstavlja odličan prvi korak.