U odnosu na generaciju naših roditelja, imamo privilegiju da živimo u vremenu u kojem je mnogo lakše donositi informisane odluke. Koja god da je tema u pitanju, uz pomoć interneta ćete u roku od pola sata pronaći ultimativni vodič, knjigu ili eksperta. Iako postoji velika količina promotivnih članaka i fake news, nije teško identifikovati dobre izvore, bilo da želite kupiti automobil ili početi novi hobi. Osim naravno ako tražite savjet o roditeljstvu – u tom slučaju sve što sam napisao pada u vodu.
Uzmimo za primjer samo neke od preporuka koje su decenijama bile sadržane u vodećim knjigama o roditeljstvu, a vremenom su se pokazale kao potpuno netačne:
- bebe trebaju spavati potrbuške da se ne bi ugušile ako povrate (ovaj savjet je tačan ako se radi o odrasloj osobi koja je u nesvijesti, ali je sulud i opasan kada su u pitanju bebe);
- djecu ne treba stimulisati prve dvije godine života (istraživanja nedvosmisleno pokazuju da interakcija s djetetom povećava brzinu učenja);
- dijete treba podstaći da plače 30 minuta dnevno jer je to vid vježbe (bez komentara).
Kada je profesorica ekonomije Emily Oster saznala da je trudna, njena profesionalna deformacija ju je natjerala da počne tražiti studije na kojima su zasnovani tipični savjeti za trudnice i mame. Međutim, ubrzo je otkrila da su mnoga od tih istraživanja bila zasnovana na malim uzorcima ili nepotpunim podacima. Dodatno, oko velikog broja tema se stvorila polarizacija, gdje pojedinci uopšte ne žele čuti argumente koji ne odgovaraju njihovim uvjerenjima.
Nema sredine. Ljudi galame jedni na druge. Jedna osoba će reći, „Pa, uradila sam to, a moje dijete je nevjerovatno.“ A onda će neko odgovoriti: „Pa, zapravo, ako to napravite, postoji velika šansa da će vaša beba umrijeti, a to bi uradio samo neko ko mrzi svoju bebu.“
EMILY OSTER
Uzmimo za primjer jednu od najčešćih kontroverznih tema – dojenje. Često čujemo da su djeca koja su dojila pametnija, mršavija ili otpornija na alergije u odnosu na vršnjake koji su jeli formulu. Međutim, nijedna od tih tvrdnji nije potkrijepljena podacima. To ne znači nužno da su tvrdnje netačne, već da se argumenti zasnivaju na željama, uvjerenjima ili nečijoj priči, a ne na naučnim istraživanjima.
Dojiti ili ne je samo jedna u nizu od odluka koje roditelji trebaju donijeti. Da li beba treba spavati u istom krevetu s roditeljima? Da li se tokom trudnoće i dojenja smiju konzumirati kofein ili alkohol? Da li bebu treba ostaviti da plače i sama se umiri? Da li odgađati vakcinu? Koje je pravo doba da se krene u vrtić?
Ova pitanja su inspirisala nastanak knjige Racionalan roditelj. Ključna razlika u odnosu na druge knjige o roditeljstvu je što ćete dobiti sve podatke na jednom mjestu, ali ne i strogi diktat šta napraviti. Vama kao roditeljima će biti prepušteno da na osnovu podataka donesete najbolju odluku za svoje dijete.
Neka od istraživanja u knjizi su iznenađujuća – da li ste znali da 5% beba prvo nauče hodati, pa tek onda puzati? S druge strane, neki zaključci su intuitivni. Jednogodišnje bebe ne mogu usvojiti znanje kroz gledanje video materijala. Djeca kojima roditelji čitaju će brže naučiti veći broj riječi. Ne postoji bilo kakva poveznica između vakcina i autizma (na ovu temu postoji veliki broj studija, uključujući i istraživanje u Danskoj u kojem je učestvovalo 530.000 djece!).
Racionalan roditelj pokriva period od rođenja do vrtića. Ista autorica je napisala i knjigu Expecting Better za period trudnoće, te The Family Firm za predškolski i školski uzrast. Ako a) imate djecu, i b) volite donositi odluke na osnovu relevantnih informacija, onda su ove knjige stvorene za vas.