Tiger Woods je prvi put uzeo golf palicu u ruke sa deset mjeseci. Pošto još uvijek nije mogao razumjeti riječi, njegov otac, inače bivši specijalac i sportista, mu je crtao kako ispravno držati palicu. Sa dvije godine, ovo čudo od djeteta je gostovalo po svim televizijama i demonstriralo svoje vještine. Malo nakon toga je osvojio turnir za djecu do deset godina. Kada je imao četiri godine, mali Tiger je dobio radno vrijeme – tata bi ga ostavio na golf terenu u 9 i pokupio u 5. Ostatak priče znate – Woods je postao najbolji golfer svih vremena.

Priča o Tigerovom odgoju je najbolja ilustracija ideje da je ključ uspjeha u životu rana specijalizacija. Jednostavno, trebate odabrati oblast, početi što prije kako biste napravili prednost nad ostalima i intenzivno vježbati.

Ovaj trend specijalizacije je prisutan i u drugim oblastima. Kad su u pitanju šahisti, vatrogasci i hirurzi, što je veće iskustvo, to su i bolji. Malcolm Gladwell je u bestseleru Outliers popularizovao ideju da je potrebno 10.000 sati da se postane majstor u nekoj vještini.

Da li to znači da svi trebamo odabrati usku specijalizaciju, i to ne samo za sebe, već i za našu djecu?

Autor knjige Range David Epstein smatra da stvari nisu baš crno-bijele. Istina je da postoje područja gdje su pravila jasna, a obrasci se ponavljaju – poput šaha. U takvim oblastima, ponavljanje je zaista majka znanja.

Međutim, istina je i da većina stvari u životu nema jasna pravila. Iskusniji vatrogasci će bolje reagovati u 80% situacija jer su ih već vidjeli i imaju spremna rješenja, ali će se početnici bolje snaći kad su u pitanju drugačiji požari koji zahtijevaju novi pristup.

Iako će iskusni hirurzi biti prvi izbor za svakog pacijenta, američka studija je pokazala da u slučaju bola u grudima imate veće šanse za preživljavanje ukoliko glavni kardiolog nije prisutan. Jednostavno, kardiolozi su se toliko navikli da ugrađuju stentove da to rade i kada treba i kada ne treba.

Pored wunderkinda poput Woodsa ili šahovske prvakinje Judit Polgar koji su počeli vježbati od kolijevke, tu su i Roger Federer koji je trenirao sedam sportova prije nego se odlučio za tenis, kao i Ester Ledecká koja je na istim olimpijskim igrama osvojila zlato u dva različita sporta: snowboardingu i alpskom skijanju.

Epstein smatra da generalisti imaju dvije prednosti nad specijalistima. Kao prvo, generalisti se bolje snalaze u nepredvidivim situacijama, te područjima u kojima je teško uočiti obrasce i gdje broj ponavljanja ne pravi razliku – npr. jazz, urgentna medicina, tehnološka inovacija, te život u modernom dobu općenito. Kao drugo, generalisti će se okušati u više oblasti i kroz eksperimentisanje otkriti šta im najviše odgovara.

Studenti koji se umjesto specijalizacije odluče za interdisciplinarne programe će bolje razmišljati o apstraktnim problemima. Naučnici koji se bave nepovezanim područjima će proizvesti više uspješnih studija. Dobitnici Nobelove nagrade će za razliku od svojih kolega dobar dio vremena odvojiti za hobije potut glume, plesa ili mađioničarskih trikova.

Rad u modernom dobu zahtijeva transfer znanja – sposobnost primjene znanja u novim situacijama i različitim oblastima.

DAVID EPSTEIN

Pored toga što ova knjiga daje nadu svima nama koji nismo uski specijalisti, razlog zašto je treba pročitati su odlično napisane priče sa fascinantnim primjerima – zašto IQ raste iz generacije u generaciju, kako je izraelska vojska pogrešno identifikovala talente, te zbog čega ne treba vjerovati ekspertima kada rade predviđanja.

Prijavite se na Preporuke za radoznale.

Svakog drugog četvrtka u vašem inboxu. Uvijek besplatno, uvijek zanimljivo.

Bravo!