Vozdra raja!
Preporuke za radoznale vam svakog drugog četvrtka donose četiri lične preporuke: knjige, inspirativni članci i podcasti, korisne aplikacije i gadgeti, pozitivne vijesti, dokumentarci, testovi, društvene igre, life hacks, te sve ono što danas još ne znamo, ali ćemo radoznalošću saznati!
Ovo je poseban dan za mene i moju porodicu, jer naša kćerkica Amal danas slavi svoj prvi rođendan.
Otkako sam postao tata, počeo sam intenzivnije razmišljati o tome kakav svijet ostavljamo generaciji moje kćeri.
Svjestan sam da očuvanje životne sredine nije politički prioritet na našim prostorima.
Međutim, optimizam mi ulijevaju nedavni ekološki protesti u Srbiji, što je dokaz da dobro informisana javnost može kreirati promjene.
Kako bih barem malo podigao svijest o ovoj temi, odlučio sam da sve četiri današnje preporuke budu povezane s ekologijom:
- roman o životu na Zemlji nakon klimatskih promjena
- video animacija o tome šta vi možete napraviti po tom pitanju
- podcast o šest prioriteta za usporavanje globalnog zagrijavanja
- pozitivna vijest koja govori da bi rudnici litija mogli postati prošlost
KNJIGA
Život nakon apokalipse
The Fifth Season | Peto doba | Peto godišnje doba (N. K. Jemisin)
Zamislite da živite u svijetu koji neprestano pogađaju razorni vulkani i zemljotresi.
Da stvar bude gora, svakih stotinjak godina se desi apokaliptični događaj koji skoro pa izbriše sav život na Zemlji.
Čovječanstvo je bezbroj puta počinjalo ispočetka, i brojni su tragovi naprednih civilizacija koje su uništene.
Ljudi su počeli vjerovati da ih Zemlja mrzi, te su sve podredili preživljavanju.
Neki od njih su evoluirali do mjere da mogu upravljati zemljotresima, a ostatak društva ih u isto vrijeme i prezire i pokušava eksploatisati.
U trenucima kada se sprema najveća katastrofa do sada, jedna žena kreće na neizvjesno putovanje kako bi spasila život svoje kćerke.
Peto doba je jedna od onih knjiga koje imaju sve: napetu priču, snažne likove, odličan tempo i veliko iznenađenje na kraju.
Autorica N. K. Jemisin je napisala remek-djelo koje je različito od bilo čega što ste do sada pročitali.
Možda će početak knjige djelovati zbunjujuće, ali izdržite prvih 50 strana i garantujem da se nećete pokajati.
YOUTUBE KANAL
Važna pitanja odgovorena kroz animacije
Jeste li se ikada zapitali kako bi izgledao život na drugoj planeti?
Da li je organska hrana zaista bolja za vas?
Trebamo li vjerovati u homeopatiju?
Ili nešto sasvim otkačeno – recimo, šta bi se desilo ako bi slon pao s nebodera?
Pošto ste čitanjem ovog newslettera već potvrdili svoju radoznalost, vrijeme je da otkrijete najbolji kanal na YouTubeu!
Kurzgesagt (“ukratko” na njemačkom) je bez konkurencije najbolja naučna emisija na svijetu.
Popularne teme, fantastična animacija, puno humora, i sve to u videu koji najčešće ne traje duže od deset minuta.
Krenite od ovoga: Možeš li TI popraviti klimatske promjene?
PODCAST
Kako spasiti planetu u šest koraka
John Doerr je jedan od onih cool tipova za koje nismo čuli, a trebali smo.
Kao prvo, radi se o jednom od najuspješnijih investitora svih vremena.
Investirao je 12 miliona dolara u Google kada niko nije čuo za njih, a sada taj udjel vrijedi milijarde.
Kao drugo, autor je knjige Measure What Matters, kod nas objavljene pod naslovom Merite ono što je važno.
Tu je osmislio jednostavan i izuzetno efikasan način postavljanja i mjerenja ciljeva pod nazivom OKRs – Objectives and Key Results, odnosno Ciljevi i ključni rezultati.
Google je ovu metodu koristio prilikom lansiranja Chromea:
- cilj: postati najbolji pretraživač na svijetu
- ključni rezultat: broj korisnika (100 miliona u roku tri godine)
Ovaj način postavljanja ciljeva sada koriste brojne kompanije u svijetu, pa čak i na našim prostorima.
OKR-ovi se mogu koristiti i za lični rast i razvoj, a više o tome možete saznati ako pogledate Doerrov Ted Talk.
A tu dolazimo i do trećeg razloga zašto pišem o Doerru.
Upravo je objavio novu knjigu Speed and Scale u kojoj je predstavio akcioni plan kako riješiti klimatsku krizu.
Kao i Bill Gates i većina naučnika, Doerr smatra da imamo još samo 30 godina da nivo CO2 emisija spustimo na nulu.
U suprotnom, temperatura će se povećati do te mjere da život na našoj planeti više neće biti održiv.
Ovo je nešto o čemu mnogi pričaju, ali je Doerr prvi koji se pojavio s konkretnim planom.
Da bismo ostvarili ovaj cilj, ovo je šest stvari koje se moraju desiti:
- Prevoz na struju. To znači potpunu eliminaciju vozila na benzin i dizel.
- Električno napajanje bez ugljika. Energiju bi proizvodili sunce, vjetar i sigurne nuklearne elektrane, dok bi se prestali koristiti ugljen i plin.
- Drugačiji način ishrane. Konkretno, manje mesa i mliječnih proizvoda. Krave su treći najveći zagađivač na svijetu, odmah nakon Amerike i Kine.
- Očuvanje prirode. Zaustavljanje deforestacije, te zaštita okeana i zelenih površina.
- Čista industrija. To se pogotovo odnosi na način kako proizvodimo čelik i beton.
- Uklanjanje ugljika. Korištenje naprednih tehnologija da se postojeći CO2 izvuče iz atmosfere.
Ako želite saznati više o najvažnijoj temi za našu generaciju, poslušajte intervju s Doerrom u odličnom podcastu People I (Mostly) Admire.
POZITIVA
Litij bi se mogao uzimati iz morske vode
Litij je neophodan za proizvodnju baterija koje pokreću mobilne telefone, električne automobile i još mnogo toga.
Očekuje se da će se potražnja za ovim laganim metalom povećati za deset puta.
Međutim, problem je što nema puno nalazišta litija u svijetu.
A kao što smo imali priliku naučiti kroz slučaj planiranog rudnika kompanije Rio Tinto u Srbiji, vađenje litija može biti loše po okolinu.
Zbog toga je dobra vijest da su naučnici na univerzitetu Stanford pronašli način da izvuku litij iz morske vode.
Još bolje – ova metoda bi se mogla koristiti i za ekstrakciju litija iz već korištenih baterija.
Hvala radoznalim ljudima koji šalju svoje preporuke!
Aleksandar iz Beograda je uspješno implementirao OKR metodologiju u kompaniji Telegroup.
A naš redovni čitalac Andreja iz Paraćina je pokrenuo zanimljiv i koristan poslovni portal mojsavetnik.rs.
I prije nego što odete, jedna molba. Ponekad se desi da ovaj newsletter zaluta u folder sa neželjenom poštom. Da se to ne bi desilo i vama, a ako to do sada niste napravili, jednostavno odgovorite na ovaj mail. Možete mi reći šta mislite o newsletteru, ili samo napisati ćao. To će dati instrukciju algoritmu da je ovo jedan od (rijetkih) mailova koji ne želite propustiti.
I naravno, bilo bi super da radoznalim kolegama i prijateljima proslijedite ovaj newsletter, a mogu se prijaviti putem sljedećeg linka.
Ukoliko ste propustili neko od ranijih izdanja, sve newslettere i pojedinačne preporuke možete pročitati online na zaradoznale.com.
Ponovo se čitamo za dvije sedmice!
Adnan