Vozdra raja!
Preporuke za radoznale vam svakog drugog četvrtka pišu o zanimljivostima iz različitih oblasti: knjige, inspirativni članci i podcasti, korisne aplikacije i gadgeti, pozitivne vijesti, dokumentarci, testovi, društvene igre, life hacks, te sve ono što danas još ne znamo, ali ćemo radoznalošću saznati!
Današnje teme su odgovor na pitanje zašto su neke zemlje uspješnije od drugih, vodič za postavljanje ciljeva kako bi novogodišnje odluke uspjele, kristalna kugla uz pomoć koje ćemo vidjeti šta nas čeka u ovoj godini, te inspirativni video zbog kojeg ćete poželjeti da i sami nešto stvorite.
Ovom prilikom bih poželio sretan Božić svima koji ga obilježavaju po julijanskom kalendaru, a evo i nekoliko zanimljivih stvari koje možda niste znali:
- Genijalni srpski naučnik Milutin Milanković je 1923. osmislio revidirani julijanski kalendar, koji najpreciznije prati godišnja doba, a njegova primjena bi dovela do usaglašavanja sa gregorijanskim kalendarom, čime bi svi kršćani slavili Božić na isti dan. Novi kalendar je prihvatila većina pravoslavnih crkvi, osim ruske, jerusalemske i iznenađujuće – srpske!
- Engleska je u 17. stoljeću zabranila obilježavanje Božića. Na vlasti su tada bili protestanti puritanci, a odluka je izazvala pobune, građanski rat i promjenu režima.
- Iako ga ne obilježavaju kao praznik, Isusovo rođenje predstavlja sveti događaj i za muslimane. Tom čudesnom događaju su posvećena dva poglavlja Kur’ana, a muslimani vjeruju da je Isus doslovna Božanska Riječ, te kao i kršćani očekuju njegov drugi dolazak.
KNJIGA
Zašto nacije propadaju (i kako to izbjeći)
Postoji bezbroj teorija zašto su neke države uspješnije od drugih.
Možda je uzrok klima u sjevernim zemljama?
Ili se pak radi o superiornim kulturama, poput anglo-saksonske?
A možda su neke zemlje imale imale pristup ekspertima, te donosile bolje odluke?
Ili je ipak stvar u prirodnim resursima?
Svaku od ovih popularnih teorija je lako pobiti primjerima iz prakse.
Uzmimo za primjer Nogales, grad čija sjeverna polovica pripada SAD-u, a južna Meksiku. S obje strane granice žive građani iste nacionalnosti – Meksikanci. Kako onda objasniti da Meksikanci iz američkog dijela Nogalesa imaju tri puta veće plate od svojih rođaka i sunarodnjaka s druge strane granice?
Drugi primjer je Bocvana. Ekonomija ubrzano raste, životni standard je na evropskom nivou, dok susjedne zemlje kao što su Zimbabve ili Kongo žive u apsolutnom siromaštvu.
Šta je onda odgovor? Zašto neke zemlje propadaju, dok druge napreduju? Autori ove knjige smatraju da je odgovor u institucijama.
Ekonomisti Daron Acemoglu i James Robinson polaze od pretpostavke da je ekonomski uspjeh direktno povezan s političkim sistemom.
Snaga institucija je daleko iznad geografije, prirodnih resursa, i kulture, a sloboda je ono što donosi prosperitet.
Najbolji pokazatelji uspješnosti neke zemlje su institucije poput vladavine prava, zaštite intelektualne svojine, javnih usluga, obrazovnog sistema, te pristupa finansiranju.
Ako vladajuće elite ne grade institucije, već nastoje što više uzeti za sebe, građani ostaju bez motiva da štede, ulažu i inoviraju.
Siromašne zemlje su siromašne jer oni koji imaju moć donose odluke koje stvaraju siromaštvo.
DARON ACEMOGLU
Hoće li Kina nastaviti rasti i prestići Zapad?
Da li je Amerika već krenula u silaznu putanju?
Koji su najbolji načini za izvlačenje milijardi ljudi iz siromaštva (te zašto oslanjanje na stranu pomoć nije jedan od njih)?
Ako vas zanimaju odgovori na ova pitanja, onda je ovo zasigurno knjiga za vas.
LIFE HACK
Kako istrajati u novogodišnjim odlukama
Većina ljudi donese neke novogodišnju odluke.
I većina takvih odluka ne uspije.
Jedan od razloga je što smo skloni precijeniti šta se može napraviti za mjesec ili dva, ali isto tako potcijeniti dokle se može dobaciti unutar godine dana.
Sahil Bloom je osmislio jednostavan okvir za postavljanje ciljeva koji obećava, te ga i sam namjeravam isprobati.
- Odaberite područja. Ne preporučuje se više od tri područja u kojima ćete postaviti ciljeve – recimo lični život, karijera i zdravlje.
- Postavite velike ambiciozne ciljeve. Po jedan za svako područje. Na primjer: smršati 15 kg do kraja godine.
- Vratite se unazad. Odredite neku kontrolnu tačku koja će poslužiti kao srednjoročni cilj. Recimo, smršati 4 kg do aprila.
- Osmislite navike. Koje su dvije ili tri stvari koje možete napraviti svaki dan da biste se približili cilju? To može biti jutarnja šetnja ili izbacivanje deserta.
- Pratite i po potrebi prilagodite. Vodite evidenciju dnevnih navika, recite prijateljima i kolegama za ciljeve, a u slučaju zastoja ih korigujte, jer je i to bolje od odustajanja.
PREDVIĐANJA
Šta možemo očekivati u ovoj godini?
Teško je davati prognoze, pogotovo o budućnosti.
NEPOZNATI MISLILAC
Bilo da se radi o institucijama, kompanijama ili pojedincima, svi imamo nešto zajedničko: katastrofalni smo u predviđanju budućnosti.
Početkom ovog vijeka, američke obavještajne agencije su sa velikom dozom sigurnosti prognozirale da će se u Iraku pronaći oružje za masovno uništavanje.
Steve Ballmer, tadašnji direktor Microsofta, je 2007. izjavio da prosto nema šanse da će iPhone ikada ostvariti značajnije tržišno učešće.
Međutim, dobra vijest je da je predviđanje vještina kao i svaka druga, te da se uz malo vježbe može dramatično poboljšati.
Bitno je spomenuti da najbolji prognostičari razmišljaju u smislu vjerovatnoća, a ne jednostavnih da ili ne ishoda.
Reći da nešto ima 80 posto šanse da se desi ne znači da će se definitivno desiti; to znači da ako napravimo pet predviđanja sa 80 posto pouzdanosti, očekujemo da će se četiri od njih ostvariti.
Koristeći napredne tehnike predviđanja, dva vrhunska medija, britanski The Economist i američki Vox, iznijeli su svoje prognoze šta možemo očekivati u 2022.
Zanimljivo je da se u nekim stvarima njihove prognoze razlikuju – na primjer, da li će inflacija iznositi 3% ili 4%.
Ovo su vjerovatnoće za neke od meni zanimljivih događaja:
- Umjetna inteligencija će otkriti barem jedan novi lijek (85%)
- 2022. će biti toplija od 2021. (80%)
- Norveška će osvojiti najveći broj medalja na Zimskim olimpijskim igrama (73%)
- Emmanuel Macron će ponovo pobijediti na predsjedničkim izborima u Francuskoj (63%)
- Belfast će dobiti Oscara za najbolji film (55%)
- Boris Johnson više neće biti britanski premijer (46%)
- Vrijednost Bitcoina će doseći 70.000 dolara (40%)
POZITIVA
Zašto svijetu treba više inžinjera
Volite li priče u kojima se heroj suočava sa sve težim i težim izazovima?
Ili ste oduvijek željeli biti inžinjer?
A možda jednostavno volite LEGO?
Ako ste potvrdno odgovorili na neko od ovih pitanja, onda jednostavno morate pogledati inspirativan video u kojem LEGO vozilo nadvladava različite prepreke.
Prije nego što odete, jedna molba. Ponekad se desi da ovaj newsletter zaluta u folder sa neželjenom poštom. Da se to ne bi desilo i vama, jednostavno odgovorite na ovaj mail. Možete mi reći šta mislite o newsletteru, ili samo napisati ćao. To će dati instrukciju email algoritmu da je ovo jedan od (rijetkih) mailova koji ne želite propustiti.
I naravno, bilo bi super da vašim kolegama i prijateljima proslijedite ovaj newsletter, a mogu se prijaviti putem sljedećeg linka.
Ukoliko ste propustili neko od ranijih izdanja, sve newslettere i pojedinačne preporuke možete pročitati online na zaradoznale.com.
Ponovo se čitamo za dvije sedmice!
Adnan