Vozdra raja!
Preporuke za radoznale vam svakog drugog četvrtka pišu o zanimljivostima iz različitih oblasti: knjige, inspirativni članci i podcasti, korisne aplikacije i gadgeti, pozitivne vijesti, dokumentarci, testovi, društvene igre, life hacks, te sve ono što danas još ne znamo, ali ćemo radoznalošću saznati!
Današnje teme su knjiga o Maniju, zaboravljenom proroku koji se zalagao za mir i toleranciju, fascinantna studija o tome kako različite zemlje imaju drugačije vrijednosti, diskusija o tome šta ima najveći efekat na poboljšanje kvaliteta življenja, te optimističan pogled na razvoj tehnologije.
KNJIGA
Svjetlosni vrtovi – priča o Maniju
Ista božanska iskra je u svima nama. Ne pripada nijednoj rasi, nijednoj kasti; nije ni muško ni žensko.
AMIN MALOOUF
Mani je jedan od zaboravljenih likova u historiji.
Doktor, slikar, filozof, a za neke i prorok, živio je u Perziji tokom trećeg stoljeća nove ere.
Baš kao i danas, Bliski istok je i u tom vremenu bio mjesto susreta različitih kultura i civilizacija. Mani je pod utjecajem kršćanstva, budizma i zoroastrizma (službene religije Perzijskog carstva) počeo propovijedati mir, učenje i toleranciju, te odbacivati stremljenje ka moći i bogatstvu.
Ova jednostavna poruka je brzo privukla veliki broj sljedbenika i raširila se prema Kini, Indiji i Evropi.
Zašto onda manihejstvo danas nije među vodećim svjetskim religijama? Zbog čega se o Maniju ne uči u školama?
Upravo to je tema Svjetlosnih vrtova, romana o Manijevom životu i učenju.
A odgovor na pitanje možda leži u tome što Mani nije ni želio napraviti novu religiju.
Smatrao je da su sva vjerska učenja ispravna, a da Bogu nije bitan način ni jezik na kojem se molimo. Poštovao je i Krista, i Budu, i Zaratustru, te se zalagao za sprječavanje razdora među religijama.
Neki historičari smatraju da su njegove ideje utjecale na formiranje “heretičkih” učenja u srednjem vijeku, poput bogumila, katara i Crkve bosanske.
U svakoj religiji, u svakoj ideji, treba tražiti blistavu jezgru, a odbaciti školjku.
MANI
Amin Maloouf je jedan od mojih omiljenih autora. Libanac sa adresom u Parizu, čija je glavna poruka tolerancija i razumijevanje druge strane, posjeduje jedinstven dar da oživi neka davna vremena i udahne novi život zaboravljenim ličnostima.
Ako vas zanima potraga za istinom, historija, avantura i putovanje u daleke zemlje, nećete pogriješiti ako uzmete bilo koji od njegovih romana.
ALAT
Hofstede model – sličnosti i razlike među različitim državama
Ako ste dio društva, vi ste kao jedna kap u rijeci. Možda ćete odlučiti da krenete drugim putem, ali to neće promijeniti rijeku. Dakle, svi mi ograničavamo jedni druge kroz našu kolektivnu kulturu.
GERT JAN HOSTEDE
Ukoliko ste možda nekada pomislili da su Amerikanci drugačiji od nas, sada za to imate i naučnu potvrdu.
Već 50 godina holandski naučnici provode genijalno istraživanje o vrijednostima u različitim zemljama svijeta.
Identifikovali su šest osnovnih vrijednosti na osnovu kojih se može dobiti zanimljiva slika o svakom društvu.
Hijerarhija (power distance)
- u društvima sa visoko izraženom hijerarhijom, pojedinci su navikli da moć ne bude ravnomjerno raspoređena, te žele snažne lidere; neki od primjera su Rusija, Kina i Meksiko
- tamo gdje je hijerarhija niska, ljudi će nastojati da ostvare ravnopravnost, te tražiti objašnjenje ako neki pojedinac ili institucija ima preveliku moć
Individualizam
- u društvima sa snažnim individualizmom, od pojedinaca se očekuje nezavisno donošenje odluka, te da se brinu prvenstveno o sebi i najužoj porodici; veća je zastupljenost ljudskih prava i slobode medija, i razvoda; ovakve zemlje su najčešće i bogatije, ali i nejednakije
- suprotan slučaj je kolektivizam, i tu se ljudi prvenstveno identifikuju sa nekom širom grupom (porodicom, religijom, nacijom, političkom strankom…), a u zamjenu za lojalnost očekuju da se grupa stara o njima; primjeri su Kina (ali ne i Japan), te južnoameričke države
Muževnost (masculinity)
- društva gdje se cijeni muževnost stavljaju fokus na uspjeh, asertivnost i materijalne nagrade; muškarci su s Marsa, a žene s Venere, a pobjeđivanje je bitno i jednima i drugima
- u ženstvenim društvima, više se cijene saradnja, skromnost, briga o slabijima, a odluke se donose konsenzusom; ovakve zemlje imaju niže stopu siromaštva i nepismenosti
Izbjegavanje neizvjesnosti (uncertainty avoidance)
- društva koja izbjegavaju neizvjesnost pokušavaju kontrolisati budućnost; netolerantni su prema neuobičajenim ponašanjima i idejama, te vole imati fiksne navike i rituale, te jasna pravila
- s druge strane, društva koja su otvorena prema neizvjesnosti puštaju budućnost da se desi, prihvataju da mogu postojati drugačija mišljenja, te više cijene praktičnost od principijelnosti
Dugoročnost (long term orientation)
- društva s dugoročnom perspektivom generalno gledaju prema naprijed, ohrabruju promjene i cijene obrazovanje kao način bolje pripreme za ono što budućnost nosi; tipičan primjer je Japan
- društva s kratkoročnim fokusom više cijene tradiciju i religiju, te imaju otpor prema društvenim promjenama
Popustljivost (indulgence)
- popustljiva društva vole uživati u životu i zabavljati se (npr. Meksiko)
- suzdržana društva smatraju da je dužnost na prvom mjestu, te imaju stroge društvene norme (npr. Egipat)
Sigurno vas zanima koje su vrijednosti izražene na našem podneblju, što možemo provjeriti na stranici Hofstede Insights.
Glavni zaključak je da su razlike među zemljama regije neznatne, iako je prošlo 30 godina otkako smo živjeli u zajedničkoj državi. Svi poštujemo hijerahiju, cijenimo kolektiv, te izbjegavamo neizvjesnost.
Međutim, ako uporedimo Srbiju kao predstavnika regije sa vodećim svjetskim silama, tek tada možemo vidjeti da je svijet lopta šarena. Amerikanci su evidentno drugačiji od ostalih, a veliko je iznenađenje koliko sličnosti imamo s Kinezima.
LIFE HACK
Kako poboljšati kvalitet života?
Na Redditu, najboljem svjetskom forumu o kojem je bilo riječi u ranijem newsletteru, neko je postavio pitanje:
Šta je toliko poboljšalo kvalitet vašeg života, da sada želite da ste to i ranije napravili?
Cijela diskusija je fascinantna i toplo je preporučujem, a ovo je mojih pet favorita:
- Prestao sam pratiti vijesti.
- Spoznaja da nisam toliko bitan – nikome nije pretjerano stalo ni šta radim, niti kako izgledam.
- Strip u kojem tata ustaje od radnog stola i ide se igrati sa sinom.
- Stavila sam telefon na Do not disturb način rada, a dozvolila pozive samo od provjerene liste ljudi. Također sam ukinula sve notifikacije.
- Više ne radim 40 sati sedmično.
POZITIVA
Živimo u energetskoj revoluciji
Mnogi smatraju da smo usred tehnološke stagnacije.
Jedan od njih je i poznati preduzetnik Peter Thiel, o čijoj knjizi Od nule do jedan je bilo riječi u ranijim newsletterima.
Željeli smo leteće automobile, a ne Twitter i 140 znakova.
PETER THIEL
Činjenica je da je u posljednjoj deceniji usporio rast produktivnosti, te da nije bilo revolucionarnih izuma iz 90-ih i 2000-ih kao što su world wide web, pametni telefoni i društvene mreže.
Međutim, u seriji članaka na temu tehnološkog optimizma, ekonomista Noah Smith iznosi tezu da će ova decenija dovesti do ogromnih pozitivnih promjena.
Glavni razlog je energetska revolucija.
Energija je ključ za sve vrste tehnologije, te za rast produktivnosti općenito. Naučnici i inžinjeri su nakon dugog niza godina napokon došli do tehnologija koje su sigurne, ekološki prihvatljive i bolje od postojećih alternativa.
Naravno, radi se o obnovljivim izvorima energije, a posebice solarnim i vjetroelektranama.
Predviđa se da će obnovljivi izvori energije porasti za 60% u narednih pet godina, te tako dostići trenutne kapacitete fosilnih goriva i nuklearnih elektrana.
Problem sa obnovljivim izvorima je njihova nestabilnost – ne možemo se uvijek osloniti na to da će biti sunca ili vjetra. To nas dovodi do druge dobre vijesti: ubrzanog razvoja baterija koje će pomoći da se energija uskladišti i prenosi s jednog mjesta na drugo.
Sve ovo će dovesti do značajnog pada cijena energije i omogućiti nova tehnološka dostignuća.
Ovo su neke od ideja:
- novi vidovi transporta kao što su električni bicikli i avio taksiji, te jeftinija putovanja vozom i avionom
- puno više recikliranja
- pretvaranje morske vode u pitku
- uklanjanje metana i ugljika iz zraka
- upravljanje vanjskom temperaturom
Energetska revolucija nije nadolazeći trend – ona se već počela dešavati.
Hvala svim radoznalim ljudima koji šalju svoje preporuke!
Boban iz Beograda je kroz diskusiju o zoroastrizmu dao inspiraciju za članak o Maniju.
Ako postoji neka zanimljiva tema o kojoj biste željeli čitati, i vi napišite prijedlog na newsletter@zaradoznale.com ili pošaljite poruku na Facebooku, LinkedInu ili Instagramu.
I naravno, bilo bi super da vašim kolegama i prijateljima kažete za ovaj newsletter, a mogu se prijaviti putem sljedećeg linka.
Ukoliko ste propustili neko od ranijih izdanja, sve newslettere i pojedinačne preporuke možete pročitati online na zaradoznale.com.
Ponovo se čitamo za dvije sedmice!
Adnan