Vozdra raja!
Preporuke za radoznale vam svakog drugog četvrtka pišu o zanimljivostima iz različitih oblasti: knjige, inspirativni članci i podcast epizode, korisne aplikacije i gadgeti, pozitivne vijesti, testovi, društvene igre, life hacks, te sve ono što danas još ne znamo, ali ćemo radoznalošću saznati!
Ako kojim slučajem postoji još neko od vaših kolega, rodbine i prijatelja ko ne zna za nas (!), budite ljubazni i podijelite link za prijavu na newsletter na društvenim mrežama.
U današnjem broju Preporuka pišemo o balkanskoj verziji Igre prijestolja, efektivnim metodama kako pomoći drugima, startup školi, te bizarnim i fascinantnim dubinama Wikipedije.
KNJIGA
Djeca zemlje i neba – balkanska igra prijestolja
Problem sa historijskim romanima je što autor nema puno prostora za kreativnost. Ako kojim slučajem počnete čitati knjigu o dečku koji se zove Gavrilo Princip i živi u Sarajevu 1914. godine, lako ćete pretpostaviti u kom smjeru će se odvijati radnja.
Fantasy romani pak imaju problem druge vrste. Djetinjasti zapleti, svemoćni glavni junaci i pregršt izmišljenih rasa često će odbiti nešto ozbiljnije čitaoce.
Guy Gavriel Kay, višestruko nagrađivani kanadski pisac, zbog toga odbija reći kojem žanru pripadaju njegove knjige. On voli pisati o historijskim ličnostima i događajima, ali ipak ostavlja slobodu da neke priče završe drugačije nego u stvarnom životu. Zbog toga je stvorio novi svijet koji jako liči na srednjovjekovnu Evropu, ali u kojoj gradovi i narodi imaju druga imena, pa tako Venecija postaje Seressa, Woberg je Beč, dok su kršćani i muslimani Jaditi i Ašariti.
Kay je moj omiljeni pisac i svaki njegov roman predstavlja remek djelo. Ubijeđen sam da bi svijet bio bolje mjesto kada bi svako pročitao barem jednu njegovu knjigu. Međutim, ono što čini Djecu zemlje i neba posebnom je što se radnja dešava na našim prostorima, a glavna inspiracija su senjski uskoci i dubrovački trgovci.
Danica, ratnica iz Senja koja je izgubila porodicu u osmanskom osvajanju Bosne, mora pobjeći od svog naroda. Leonora je mletačka špijunka koja se treba infiltrirati u Dubrovnik. Marin je nasljednik moćne dubrovačke trgovačke porodice, ali nije siguran da li je to život kakav želi. Damaz je mladi janjičar u Konstantinopolju koji se ne sjeća svoje prošlosti. Pero je umjetnik koji je pozvan da naslika portret sultana.
Dok Osmanlije pripremaju vojni pohod na Beč, sudbine ovih likova će se ispreplesti.
Veliki događaji nekog vremena će za većinu ljudi biti manje važni od njihovih ljubavi i gubitaka, radosti i tuge, potreba i želja.
GUY GAVRIEL KAY
Ovo nije roman o moćnim historijskim figurama poput kraljeva i sultana, već o običnim ljudima koji usred sukoba civilizacija, na granici dvaju imperija i religija, pokušavaju zadržati barem malo kontrole nad svojim životima.
TEST
Efektivni altruizam – kako zaista pomoći drugima
Kako najbolje pomoći drugima često nije laka odluka.
Šta je važnije – obrazovanje ili ljudska prava? Da li pomagati ljudima u našem bližem okruženju ili onima iz najsiromašnijih zemalja? Kako podržati nešto do čega nam je stalo – donirati novac, volontirati ili pokrenuti organizaciju?
Nažalost, toliko je različitih grupa kojima je potrebna pomoć, da ćemo osjećati grižnju savjesti šta god da odlučimo.
Dodatni problem je što veliki dio prikupljene pomoći nema pravi efekat. Zamislite da ste nakon što ste vidjeli tragediju na TV-u odlučili donirati poznatoj svjetskoj organizaciji, uz nadu da će oni najbolje iskoristiti ta sredstva. Nakon donacije, vjerovatno ste se osjećali dobro jer ste dodirnuli mnoge živote.
Međutim, nakon nekoliko godina, čitate u medijima da je dobrotvorna organizacija koju ste odabrali potrošila najveći dio sredstava na plate svom osoblju i neefikasno ugovaranje. Također izlazi i studija da takve vrste pomoći skoro nikada nemaju željeni efekat.
To se upravo desilo meni i milionima drugih koji smo donirali novac za obnovu siromašnog Haitija nakon razornog zemljotresa 2010. godine. Iako je Crveni krst prikupio skoro pola milijarde dolara, a bilo je potrebno izgraditi domove za 130.000 ljudi, za pet godina su uspjeli napraviti ukupno šest (!) kuća.
Srećom, u međuvremenu se javio pokret efektivnog altruizma, koji uz pomoć naučnih metoda traži odgovor na jedno jednostavno pitanje: kako možemo iskoristiti svoje resurse da bismo najviše pomogli drugima?
Efektivni altruizam – napori koji zapravo pomažu ljudima, a ne oni koji čine da se osjećate dobro ili da impresionirate druge – jedna je od sjajnih novih ideja 21. vijeka.
STEVEN PINKER
Ako želite saznati šta bi bio najučinkovitiji način da usmjerite svoje vrijeme, energiju i novac kako biste pomogli drugima, a uzimajući u obzir vaše lične vrijednosti i prioritete, možete ispuniti desetominutni test: What Cause Matches Your Values.
A ukoliko imate malo veće ambicije i razmišljate kako ostaviti veći trag na svijet, te pronaći sistemska rješenja za pomoć drugima, svakako istražite interaktivni alat Leaving Your Mark On The World.
LIFE HACK
Startup School – da vaše ideje ugledaju svjetlo dana
Većina ljudi ima neku ideju za koju vjeruje da bi mogla napraviti razliku.
Možda ste sami imali neki problem, pa ste osmislili rješenje i mislite da bi to moglo pomoći i drugima. Ili ste nezadovoljni kvalitetom neke usluge i vjerujete da biste sami mogli napraviti bolji posao. Ili ste možda bili na nekom putovanju i vidjeli inovativan koncept koji nije prisutan u vašem gradu.
Sasvim je moguće je da je neka od tih ideja istinski genijalna. Međutim, to nikada nećemo saznati dok tu ideju ne pokušate testirati kod potencijalnih korisnika.
Nažalost, ovo je korak na kojem većina potencijalnih preduzetnika odustane i ideja nikada ne ugleda svjetlo dana.
A da se to ne bi desilo i vama, posjetite Startup School. Radi se o besplatnom online programu koji je pokrenuo Y Combinator, vodeći svjetski startup akcelerator koji je ulagao u Dropbox i Airbnb u trenutku dok su to bile samo ideje.
Najbolje je početi od programa Aspiring Founders, za sve one koji još nisu sigurni da li je pokretanje startupa pravi izbor za njih i njihovu porodicu.
Kroz seriju videa, članaka i interaktivnih radionica podijeljenih u šest modula, dobit ćete odgovore na pitanja:
- Da li uopšte pokrenuti startup?
- Kako generisati ideje?
- Kako provjeriti ideju i razgovarati sa korisnicima?
- Kako odabrati partnera?
- Kako što prije lansirati?
- Kako pronaći prve klijente?
A ako vas nisam uspio uvjeriti da je ovo nešto čemu trebate dati šansu, barem pročitajte odličan tekst provokativnog naslova Zašto ne pokrenuti startup (autor je Paul Graham, o kojem smo već pisali u našem newsletteru).
POZITIVA
Depths of Wikipedia
Mnogi (uključujući i moju malenkost) smatraju da je Wikipedia na engleskom jedan od najboljih izuma čovječanstva.
Ima sve ono što je internet trebao biti (besplatna razmjena informacija, moderiranje korisnika, jednostavan i intuitivan interface) bez svih gadnih stvari koje je postao (rudarenje korisničkih podataka, narušavanje privatnosti, ciljano oglašavanje).
Kako Wikipedia ove godine slavi dvadeseti rođendan, jedna američka studentica je iskoristila slobodno vrijeme tokom karantina i napravila Instagram nalog Depths of Wikipedia.
Tu u vidu screenshotova možete pronaći najsmješnije i najčudnije članke na Wikipediji. Za manje od godinu dana, ovaj nalog je prikupio preko 250.000 pratilaca.
Tu se također nalaze i fascinantne i potpuno beskorisne informacije. Da li ste znali da Japanci imaju riječ za kupovinu knjigu koje nikada nećete pročitati (Tsundoku)?
Kao i obično, ako imate neku preporuku ili komentar, obavezno pišite na newsletter@zaradoznale.com (ili samo odgovorite na ovaj mail). A ako nešto napišete, ujedno ćete osigurati da budući newsletteri slučajno ne završe u promotions ili junk folderu.
Ponovo se čitamo za dvije sedmice, a u međuvremenu možete pratiti naše objave i na Facebooku.