Vozdra raja!
Preporuke za radoznale vam svakog drugog četvrtka pišu o zanimljivostima iz različitih oblasti: knjige, inspirativni članci i podcast epizode, korisne aplikacije i gadgeti, pozitivne vijesti, fun facts, life hacks, te sve ono što danas još ne znamo, ali ćemo radoznalošću saznati!
Došli smo do jubilarnog desetog broja i 250. subscribera! Hvala vam na povjerenju, feedbacku i preporukama. Ako smatrate da bi se ovaj newsletter mogao svidjeti i vašim prijateljima, unaprijed hvala što ćete podijeliti link za prijavu.
KNJIGA
Zero to One – novi pristup preduzetništvu
Recite mi neku važnu istinu oko koje se većina ljudi s vama ne slaže.
Pošto mi ništa nije palo napamet na prvu, vjerovatno ne bih prošao na razgovoru za posao u PayPalu, Facebooku ili Palantiru. To su firme gdje je Peter Thiel bio suosnivač ili rani investitor, a ovo je pitanje koje postavlja svim potencijalnim uposlenicima.
Thiel nije osoba koju je jednostavno simpatisati. Radi se o desničaru koji podržava i finansira Donalda Trumpa. Kada je američki portal Gawker objavio članak o njegovom privatnom životu, Thiel je finansirao sudski proces koji je rezultirao bankrotom i gašenjem Gawkera. Thielova firma Palantir vrši usluge prisluškivanja za vlade širom svijeta. Zbog svega toga mi je teško priznati da je Zero to One najbolja poslovna knjiga koju sam ikada pročitao.
Thielova knjiga se u mnogome razlikuje od brojnih knjiga o poslovnom uspjehu koje pišu milijarderi. Kao prvo, nastala je na osnovu autorovih bilješki za predavanja studentima, tako da je napisana jednostavno, bez poslovnog žargona i uz pregršt primjera. Kao drugo, ne sadrži glorifikovanu origins priču o preprekama koje je preduzetnik savladao na putu do prvog miliona. Kao treće, umjesto davanja gotovih recepta, knjiga postavlja pitanja koja vas tjeraju na razmišljanje i podučavaju preduzetničkom mindsetu. Možete li kreirati nešto potpuno novo, umjesto postepenog poboljšanja nečeg postojećeg? Možete li u startu osvojiti veliko učešće na nekom malom tržištu? Da li ćete moći braniti vaš biznis nakon 10 ili 20 godina?
Poslovna verzija pitanja s početka teksta bi bila: koja je to kompanija velike vrijednosti koju trenutno niko ne gradi? Ovo pitanje je teže nego što izgleda. Kompanije često kreiraju vrijednost za svoje klijente, međutim to ne uspiju naplatiti. Američke avio-kompanije u prosjeku naplaćuju 178 dolara po karti, ali im od toga ostane samo 37 centi. S druge strane, imamo Google koji generiše daleko manje prihoda od avio-kompanija, ali zaradi stotinu puta više. Razlog? Google ima monopol! Ovo je ujedno i Thielov prvi savjet: konkurencija je za gubitnike, a preduzetnici trebaju graditi monopole.
Kako bi ilustrovao ovu tvrdnju, Thiel pravi poređenje PayPala i restorana. U vrijeme kada je Thiel sa kolegama pokretao PayPal, u njihovom kvartu je bila ogromna ponuda restorana. Za razliku od restorana koji su imali strašnu konkurenciju, PayPal je u tom trenutku bila jedina kompanija na svijetu koja je nudila plaćanje putem e-maila. PayPal je zapošljavao mnogo manje ljudi od svih restorana u kvartu, ali je kao kompanija vrijedio više od svih restorana zajedno. Thiel i sam priznaje da je vođenje restorana vjerovatno teži i stresniji zadatak od pokretanja tehnološke kompanije. Zbog toga savjetuje preduzetnicima da od samog početka trebaju ciljati da dominiraju na nekom malom tržištu. Drugim riječima, trebaju izgraditi mini-monopol.
Sljedeći Bill Gates neće napraviti novi operativni sistem. Sljedeći Larry Page ili Sergey Brin neće kreirati pretraživač weba. Ako kopirate ove ljude, od njih niste ništa naučili. Radeći ono što već znamo svijet vodimo od 1 prema 0, dok svaka nova tvorevina vodi od 0 prema 1. Ova knjiga bavi se putovanjem prema toj ‘jedinici’ i metodama kojima to možemo postići
PETER THIEL
Od nule do jedan predstavlja optimističan pogled na budućnost i novi način razmišljanja o inovacijama. Nudi inspiraciju svim stvaraocima, bilo da se radi o preduzetnicima, umjetnicima ili naučnicima. Knjiga ima manje od 200 strana i izuzetno je čitljiva, te bih je zbog toga preporučio i ljudima koji do sad nisu imali bilo kakvog dodira s biznisom.
I da – moj odgovor na pitanje s početka teksta: newsletteri su najbolji način za informisanje!
PODCAST
Freakonomics Radio – skrivena strana svega
Sigurno ste nekad naišli na pitanje: koju knjigu biste ponijeli na pusto ostrvo? Pretpostavljam da je to zapravo drugi način da se pita koja knjiga je toliko zanimljiva i inspirativna da vam ne bi dosadila ni nakon stotinu čitanja. U sličnom scenariju, kada bih imao pravo slušati samo jedan podcast do kraja života, to bi sasvim sigurno bio Freakonomics Radio.
Neki od vas će možda primijetiti economics u nazivu i pomisliti da to nije za vas. Na kraju krajeva, ekonomija ima reputaciju da je dosadna, bespotrebno komplikovana i bez ikakvog dodira sa stvarnim svijetom. Međutim, ekonomija je samo polazna osnova ovog podcasta u kom se postavljaju zanimljiva i važna pitanja o društvu, ponašanju, historiji i budućnosti. U vrhunski produciranim i pomalo otkačenim emisijama, novinar Stephen Dubner intervjuiše akademike, novinare, naučnike, političare i obične osobe kako bi otkrio skrivenu stranu svega, a vi se osjećate kao da nekim čudom prisustvujete večeri sa najzanimljivijim ljudima na svijetu.
Ovaj podcast me zapravo najviše podsjeća na modernu varijantu kultne dječije enciklopedije Hiljadu zašto, hiljadu zato. Šta je zapravo socijalizam, da li je rast GDP-a pravi cilj za države, zašto nam treba više kružnih tokova, šta treba kopirati od njemačke ekonomije, zašto svi ne govorimo istim jezikom… Za neke od osoba o kojima sam ranije pisao u ovom newsletteru sam prvi put čuo kroz njihove nastupe u Freakonomics radiju – Emily Oster (Racionalan roditelj), Maria Konnikova (Najveći blef) ili Kevin Kelly (68 savjeta). A za poslovne ljude, tu su i otvoreni razgovori puni teških pitanja sa vrhunskim menadžerima kao što su Jack Welch (GE), Reed Hastings (Netflix) ili Indra Nooyi (Pepsico).
Iako ima više od 400 epizoda, organizovane su po temama, tako da redoslijed slušanja nije bitan. A za one koji ipak još uvijek nisu prigrlili koncept podcasta, tu je i knjiga Freakonomics za koju garantujem da će promijeniti vaše stavove i razmišljanja o društvu i ekonomiji.
ESEJ
Kako ne biti glup – esej o boljem donošenju odluka
Adam Robinson, autor, edukator, šahovski velemajstor, te finansijski savjetnik hedge fondova, je jednom prilikom pozvan da održi predavanje na konferenciji elitnih investitora iz cijelog svijeta. Odlučio se za provokativnu temu: kako ne biti glup. Organizatori konferencije su razumljivo bili potpuno zbunjeni odabirom teme. Većina ljudi definiše glupost kao ono što je suprotno od inteligencije. Međutim, Robinson ih je ubijedio da prihvate temu tako što je ponudio novu definiciju gluposti.
Glupost je kada previdimo ili odbacimo ključne informacije koje su nam pred nosom.
ADAM ROBINSON
Robinson je smatrao da je to relevantna tema jer je izračunao da u američkim bolnicama zbog grešaka koje su se mogle spriječiti (drugim riječima, zbog gluposti) svake godine umre između 200.000 i 400.000 ljudi. Nakon raka i srčanih oboljenja, ljudske greške su vodeći uzrok smrti. Doktori tu nisu sami, jer se glupe greške redovno dešavaju i drugim inteligentnim ljudima. Ernest Hemingway je na početku karijere zabunom na željezničkoj stanici nepovratno ostao bez svih djela koje je do tada napisao. Svake godine se nekoliko puta desi da vrhunski muzičari u taksiju zaborave instrumente koji vrijede milione.
Robinson je u razgovoru za Farnam Street identifikovao sedam faktora koje dokazano smanjuju naše kognitivne sposobnosti, a posebno su opasni kada se više njih dešava u isto vrijeme:
- stres;
- žurba ili osjećaj urgencije;
- fokus na određeni ishod;
- previše informacija;
- kada smo dio grupe;
- kada smo van kruga kompetencije (ne znamo da nešto ne znamo);
- kada smo u prisustvu nekog eksperta.
Kada razmislim o situacijama gdje sam donosio loše odluke, najčešće su bila prisutna barem tri faktora sa liste. Glupost je zapravo drugi naziv za preopterećenost mozga. Najčešće griješimo u situacijama kada se previše stvari dešava oko nas. Kada vozimo i dođemo u potencijalno opasnu situaciju ili nepoznat dio grada, instinktivno ćemo utišati radio i prestati pričati kako bismo smanjili broj inputa i povećali šanse da riješimo problem.
Nemoguće je u potpunosti izbjeći greške. Međutim, ako se bar 10% vremena sjetimo da postoje faktori koji dokazano utječu na našu sposobnost donošenja dobrih odluka, možda ćemo usporiti i tako smanjiti broj situacija u kojima ispadnemo glupi.
Preporučujem da pročitate cijeli intervju sa Robinsonom.
POZITIVA
Beautiful News – inspirativne infografike
Zahvaljujući ljudskoj domišljatosti, trudu i saradnji, svaki dan se širom svijeta dešavaju nevjerovatne stvari. Međutim, u medijskim naslovima najčešće završe negativne i dramatične vijesti. Spora kretanja i tihi trendovi koji pokazuju napredak u svim sferama života najčešće prođu nezapaženo.
To je bila i inspiracija za našu redovnu rubriku Pozitiva. Već smo pisali o The Happy Broadcast i Weekly Graphic News koji se trude da pozitivne vijesti dođu do što većeg broja ljudi. Međutim, daleko najveći trud je uložen u projekat Beautiful News. Ekipa stručnjaka za vizualizaciju podataka je odlučila da tokom jedne godine svaki dan na Instagramu objave po jednu infografiku o pozitivnim i inspirativnim trendovima.
Projekat je nedavno završen, te će uskoro biti objavljena i knjiga, a u međuvremenu imate priliku da u miru pregledate 365 prelijepih infografika nakon kojih ćete imati bolje mišljenje o svijetu i ljudima oko vas.
Kao i obično, ako imate neku preporuku ili komentar, obavezno pišite na newsletter@zaradoznale.com (ili samo odgovorite na ovaj mail). Ako pošaljete bilo kakav mail, također ćete osigurati da budući newsletteri slučajno ne završe u promotions ili junk folderu.
Ponovo se čitamo za dvije sedmice!