Ako ste dio društva, vi ste kao jedna kap u rijeci. Možda ćete odlučiti da krenete drugim putem, ali to neće promijeniti rijeku. Dakle, svi mi ograničavamo jedni druge kroz našu kolektivnu kulturu.
GERT JAN HOSTEDE
Ukoliko ste možda nekada pomislili da su Amerikanci drugačiji od nas, sada za to imate i naučnu potvrdu.
Već 50 godina holandski naučnici provode genijalno istraživanje o vrijednostima u različitim zemljama svijeta.
Identifikovali su šest osnovnih vrijednosti na osnovu kojih se može dobiti zanimljiva slika o svakom društvu.
Hijerarhija (power distance)
- u društvima sa visoko izraženom hijerarhijom, pojedinci su navikli da moć ne bude ravnomjerno raspoređena, te žele snažne lidere; neki od primjera su Rusija, Kina i Meksiko
- tamo gdje je hijerarhija niska, ljudi će nastojati da ostvare ravnopravnost, te tražiti objašnjenje ako neki pojedinac ili institucija ima preveliku moć
Individualizam
- u društvima sa snažnim individualizmom, od pojedinaca se očekuje nezavisno donošenje odluka, te da se brinu prvenstveno o sebi i najužoj porodici; veća je zastupljenost ljudskih prava i slobode medija, i razvoda; ovakve zemlje su najčešće i bogatije, ali i nejednakije
- suprotan slučaj je kolektivizam, i tu se ljudi prvenstveno identifikuju sa nekom širom grupom (porodicom, religijom, nacijom, političkom strankom…), a u zamjenu za lojalnost očekuju da se grupa stara o njima; primjeri su Kina (ali ne i Japan), te južnoameričke države
Muževnost (masculinity)
- društva gdje se cijeni muževnost stavljaju fokus na uspjeh, asertivnost i materijalne nagrade; muškarci su s Marsa, a žene s Venere, a pobjeđivanje je bitno i jednima i drugima
- u ženstvenim društvima, više se cijene saradnja, skromnost, briga o slabijima, a odluke se donose konsenzusom; ovakve zemlje imaju niže stopu siromaštva i nepismenosti
Izbjegavanje neizvjesnosti (uncertainty avoidance)
- društva koja izbjegavaju neizvjesnost pokušavaju kontrolisati budućnost; netolerantni su prema neuobičajenim ponašanjima i idejama, te vole imati fiksne navike i rituale, te jasna pravila
- s druge strane, društva koja su otvorena prema neizvjesnosti puštaju budućnost da se desi, prihvataju da mogu postojati drugačija mišljenja, te više cijene praktičnost od principijelnosti
Dugoročnost (long term orientation)
- društva s dugoročnom perspektivom generalno gledaju prema naprijed, ohrabruju promjene i cijene obrazovanje kao način bolje pripreme za ono što budućnost nosi; tipičan primjer je Japan
- društva s kratkoročnim fokusom više cijene tradiciju i religiju, te imaju otpor prema društvenim promjenama
Popustljivost (indulgence)
- popustljiva društva vole uživati u životu i zabavljati se (npr. Meksiko)
- suzdržana društva smatraju da je dužnost na prvom mjestu, te imaju stroge društvene norme (npr. Egipat)
Sigurno vas zanima koje su vrijednosti izražene na našem podneblju, što možemo provjeriti na stranici Hofstede Insights.
Glavni zaključak je da su razlike među zemljama regije neznatne, iako je prošlo 30 godina otkako smo živjeli u zajedničkoj državi. Svi poštujemo hijerahiju, cijenimo kolektiv, te izbjegavamo neizvjesnost.
Međutim, ako uporedimo Srbiju kao predstavnika regije sa vodećim svjetskim silama, tek tada možemo vidjeti da je svijet lopta šarena. Amerikanci su evidentno drugačiji od ostalih, a veliko je iznenađenje koliko sličnosti imamo s Kinezima.
