Vozdra raja!

Preporuke za radoznale vam svakog drugog četvrtka donose lične preporuke i zanimljivosti.

Knjige i stripovi, inspirativni članci i podcasti, korisne aplikacije i gadgeti, pozitivne vijesti, dokumentarci, testovi, life hacks, citati, te sve ono što danas još ne znamo, ali ćemo radoznalošću saznati!

Drago mi je što i ovaj put imam priliku predstaviti gostujućeg autora.

Andreja Nikolić je pravnik i IT preduzetnik iz Paraćina. Svake godine pročita najmanje 50 knjiga, a svoju energiju prema čitanju i učenju crpi iz želje da promijeni svijet oko sebe.


KNJIGA

Povratak u detinjstvo

Devet: roman u ilustrovanim pričama (Slavimir Stojanović Futro)

Piše: Andreja Nikolić

Nisam ljubitelj autobiografija, jer smatram da su retko istinite.

Međutim, roman o životu Slavimira Stojanovića Futra je ona vrsta autobiografije koja nema za cilj da budi osećaj divljenja prema autoru, već priča o usponima, padovima, ustajanjima i traženju sreće. Ne uspeha, već sreće.

Ovo je knjiga koja priča o detinjstvu – detinjstvu autora, detinjstvu njegovog deteta, njega kao oca i njega kao deteta svog oca.

Dok budete čitali ovu knjigu, setićete se svog detinjstva, svojih uzora, svojih komšija iz kraja, svojih omiljenih patika ili svojih maštarija…

Često kažu: „bitno je da ustaneš posle pada“.

Međutim, niko ne kaže koliko je to teško i kako to napraviti. Devet će vratiti sve vrednosti u okvir porodice i tu će glavni junak naći odgovore, kao i izvor snage za svako ustajanje.

Od siline pretrpljenog udarca, u jednom trenutku Futro sve zaboravlja. Zamislite da se nađete u situaciji da se ničega ne sećate i krećete iznova da spoznajete svet očima deteta.

Imao sam sreću da upoznam autora i njegova dela i mogu Vam reći da je to jedan sjajan i kreativan tip. Futro je dizajnirao neke od najpoznatijih logotipa na našim prostorima, a ima i svoj brend zanimljivog naziva YEBOSSI MUKEWU.


TED TALK

Šta jednu zemlju čini dobrom?

Ne divimo se zemljama zato što su bogate, moćne, uspješne, moderne ili tehnološki napredne. Prvenstveno se divimo zemljama koje su dobre. Što podrazumijevamo pod dobrim? Mislimo na zemlje za koje se čini da nešto doprinose svijetu u kojem živimo, zemlje koje zapravo čine svijet sigurnijim ili boljim ili bogatijim ili pravednijim.

SIMON ANHOLT

Nedavno je u Dubaiju održan Expo, neka vrsta svjetske izložbe gdje se zemlje takmiče koja će imati veći i skuplji štand.

Ako nazovemo stvari pravim imenom, radi se o najobičnijoj državnoj propagandi.

A propaganda nema baš nikakav rezultat na mišljenje koje ostatak svijeta ima o toj zemlji.

Međutim, ako vlada neke države napravi nešto konkretno kako bi svijet bio bolje mjesto za sve nas, građani drugih zemalja će je početi više cijeniti.

Britanski autor Simon Anholt u svom Ted Talku priča zašto je kreirao Good Country Index.

Radi se o rangiranju koje mjeri koliko svaka zemlja svijeta doprinosi opštem dobru čovječanstva u odnosu na svoju veličinu.

Nećete se iznenaditi što se na prvim mjestima nalaze zemlje poput Švedske, Njemačke ili Irske, u koje je zbog pozitivne percepcije odselio veći broj naših sunarodnjaka.

Isto tako, nimalo ne čudi podatak da Amerika, Kina i Rusija, vodeće sile svijeta, nisu ni među top 40.

U medijima se uvijek priča o najbogatijim, najmoćnijim ili najbrže rastućim zemljama.

Zbog toga je osvježenje kada o zemljama pričamo u kontekstu vrijednosti za koje se zalažu i stvari koje rade kako bi svijet bio bolje mjesto za nas i našu djecu.


ČLANAK

Da li i vi imate otpor prema nauci?

Otpor prema nauci se tipično veže za konzervativce i ultradesničare.

Kao posljedica svojih političkih ciljeva ili uvjerenja, oni se s većinom naučnika ne slažu u četiri područja:

  • poricanje evolucije,
  • otpor prema vakcinama,
  • negiranje klimatskih promjena,
  • borba protiv GMO sastojaka u hrani.

Međutim, iznenadilo me da se odbacivanja naučnih saznanja dešavaju i kod liberala i ljevičara:

  • vjera u alternativnu medicinu, uključujući i homeopatiju,
  • otpor nuklearnoj energiji,
  • kao i desničari, izbjegavanje GMO-a.

Pročitajte više na fantastičnom blogu Quantum of Science novinarke Jelene Kalinić.


ZANIMLJIVOSTI

Naš čitalac Marko Poznanović iz Beograda je skrenuo pažnju na fenomenalnu diskusiju na Redditu: koji je bizarni historijski događaj za koji ne možete vjerovati da se zaista dogodio?

Markov favorit je priča o španskim konkvistadorima. S ciljem da osvoje astečku prijestolnicu, konkvistadori su napravili improvizovani katapult. Međutim, kao u crtanom o Ptici Trkačici, ispaljeni projektil je pao nazad i uništio katapult.


CITAT

Dobro je poznato da je ključni faktor uspjeha ne znati da je ono šta pokušavaš da učiniš nemoguće.

SIR TERRY PRATCHETT, ENGLESKI AUTOR I SATIRIST

Ako ste i vi pročitali neku zanimljivu knjigu, pogledali super seriju, naletili na dobar članak ili jednostavno imate neku zanimljivost koju želite podijeliti, javite!

I naravno, bilo bi super da radoznalim kolegama i prijateljima kažete da kliknu na ovaj link kako bi se i oni prijavili na newsletter.

Ponovo se čitamo za dvije sedmice!

Adnan

Prijavite se na Preporuke za radoznale.

Svakog drugog četvrtka u vašem inboxu. Uvijek besplatno, uvijek zanimljivo.

Bravo!