Vozdra raja!
Preporuke za radoznale vam svakog drugog četvrtka donose četiri lične preporuke: knjige, inspirativni članci i podcasti, korisne aplikacije i gadgeti, pozitivne vijesti, dokumentarci, testovi, društvene igre, life hacks, te sve ono što danas još ne znamo, ali ćemo radoznalošću saznati!
U jubilarnom 30. broju možete čitati:
- zašto je Putin opsjednut Ukrajinom?
- koja stranica će postati vaš novi homepage?
- čemu služi pravilo 68-95-99?
- zašto trebamo biti uzbuđeni oko novog teleskopa?
KNJIGA
Geografija kao sudbina
Zatočenici geografije | U okovima geografije | Prisoners of Geography (Tim Marshall)
Zašto se Evropa nikada neće ujediniti?
Zašto je SAD-u bilo suđeno da postane vodeća sila svijeta?
Zašto je Putin opsjednut Ukrajinom?
Kada pričamo o situaciji o svijetu, često se akcenat stavlja na moderne granice, međunarodne ugovore, rasprostranjenost jezika i religija…
Međutim, da bismo razumjeli šta se zaista dešava, moramo pogledati kartu.
Glavna ideja knjige Zatočenici geografije je da geografija igra ključnu ulogu šta neka država može i ne može napraviti.
Japan ne može pokrenuti naftnu industriju iz prostog razloga jer nema naftu. Ovisnost o američkoj nafti je bio i ključni razlog njihovog napada na Pearl Harbor u Drugom svjetskom ratu.
Iako imaju dugu granicu i različite kulture, Kina nikada nije pokušala osvojiti Indiju, jer se između njih nalaze nepremostivi Himalaji. Isto tako, uprkos kampanji Dalaj-lame i budista širom svijeta, Kina nikada neće napustiti okupirani Tibet. Ne samo da Tibet predstavlja prirodnu granicu prema Indiji, već je i izvorište tri najveće kineske rijeke.
Veliki broj međusobno povezanih i ujedno plovnih rijeka je doprinio razvoju trgovine u sjevernoj Evropi. Trgovina je opet dovela do formiranja većih gradova, što je dalje uticalo na razvoj kulture i tehnologije. S druge strane, afričke rijeke su ispresijecane vodopadima što onemogućuje plovidbu i trgovinu i predstavlja veliku prepreku razvoju.
A pošto je mogući napad Rusije na Ukrajinu trenutno u fokusu svjetske javnosti, možda će vam biti zanimljivo da pogledate šta o tome kaže autor knjige, Tim Marshall.
APLIKACIJA
Pročitajte nešto super
Ponekad se desi da želimo saznati nešto novo, a po mogućnosti i korisno.
Hajde da na brzinu pobrojimo opcije:
- portali s vijestima – umorit će nas silne negativne vijesti
- knjige – teško se nakaniti i početi čitati
- dokumentarci – slab izbor na Netflixu
- društvene mreže – bez komentara
- članci – gdje ih pronaći?
Srećom, za sve nas koji volimo dobre članke, postoji stranica pod nazivom Read Something Great.
Neki divni ljudi su se potrudili da pronađu najbolje članke ikad napisane i stave ih na jedno mjesto.
Svaki dan možete pronaći pažljivo odabranih pet članaka, a iz iskustva mogu reći da još nisam naišao na lošu preporuku.
Imate opcije da označite članak kao pročitan, unesete svoje bilješke ili stavite u kalendar vrijeme kada ga želite pročitati.
Dajte joj šansu i obećavam da će brzo postati vaš novi homepage.
LIFE HACK
Pravilo 68-95-99 i standardna devijacija
Kako tumačiti predizborne ankete?
Da li je proizvod u skladu sa specifikacijom?
Kako fizičari znaju da su otkrili novu česticu?
Da bismo odgovorili na ova pitanja, trebamo razumjeti šta je standardna devijacija.
To je jedan od onih pojmova koji se često pojavljuju u medijima, ali mali broj nas zna o čemu se radi.
Ako imamo neki skup podataka, standardna devijacija predstavlja uobičajeno odstupanje od prosječne vrijednosti.
U gornjem primjeru, ako imamo brojeve: 10, 8, 10, 8, 8 i 4, prosječna vrijednost je 8, dok uobičajeno odstupanje od prosjeka iznosi 2,19 (poštedit ću vas formula).
Statistika najčešće nije bilo čiji omiljeni predmet, pa se sada već sigurno pitate zašto uopšte pišem o ovome.
Poznavanje ovog koncepta nam pomaže da bolje razumijemo svijet oko nas.
Što je veći skup podataka (npr. visina stanovništva, plate zaposlenih u nekoj zemlji, povrati američke berze u posljednjih stotinu godina…), to je veća šansa da će podaci biti ravnomjerno raspoređeni, što statističari zovu normalna distribucija.
A kada god se radi o normalnoj distribuciji, tada važi i pravilo 68-95-99 koje nam govori sljedeće:
- 68% svih podataka u skupu će odstupati jednu standardnu devijaciju od prosjeka
- 95% podataka će odstupati dvije standardne devijacije od prosjeka
- 99,7% podataka će odstupati tri standardne devijacije od prosjeka
Ako prosječan koeficijent inteligencije (IQ) iznosi 100, a standardna devijacija je 15, to znači da:
- 66% ljudi ima IQ između 85 i 115
- 95% ljudi ima IQ između 70 i 130
- 99,7% ljudi ima IQ između 55 i 145
Drugim riječima, postoji 0,15% šanse da neko ima IQ preko 145, te 0,15% šanse da je IQ ispod 55. Poređenja radi, procjenjuje se da je Nikola Tesla imao IQ preko 160.
Kada fizičari dobiju rezultat koji odstupa pet standardnih devijacija od prosjeka, to se zove pet sigma rezultat (sigma je drugi naziv za standardnu devijaciju) i ukazuje da se gotovo sigurno radi o novom otkriću, a ne o nekoj slučajnoj fluktuaciji.
A ako čitate predizborne ankete ili neki naučni članak, često ćete naići na pojam da je rezultat statistički značajan (signifikantan). To znači da je očekivana vjerovatnoća 95%, odnosno da je moguće odstupanje od dvije standardne devijacije.
Na kraju, ne zaboravite da statističke podatke uvijek treba uzimati s dozom opreza. Jer kao što je (vjerovatno) rekao jedan britanski premijer:
Postoje tri vrste laži: laži, proklete laži i statistika.
BENJAMIN DISRAELI
POZITIVA
Kreće nova era svemirskih otkrića
Zamislite da je vid jedino čulo koje možete koristiti da istražujete svijet, a da pritom imate visoku dioptriju.
A sada zamislite da ste dobili nove naočale i slika je napokon mnogo jasnija.
I na kraju zamislite da te naočale imaju čarobnu moć da pokažu šta je bilo u prošlosti.
Zvuči nevjerovatno?
Nedavno je lansiran novi svemirski teleskop James Webb (JWST) koji predstavlja neku vrstu mašine za vrijeme, jer će nam omogućiti da vidimo rađanje zvijezda i formiranje prvih galaksija daleko u prošlosti.
JWST je stotinu puta moćniji od dosada najvećeg teleskopa Hubble i predstavlja pravo pravcato tehnološko čudo.
Pomoći će prilikom mapiranja svemira i otkriti planete koje imaju uslove za život.
Čovječanstvo je upravo dobilo nove naočale i svemir više nikada neće biti isti.
Hvala radoznalim ljudima koji šalju svoje preporuke! Željko iz Užica je predložio knjigu Zatočenici geografije.
A prije nego što odete, jedna molba. Ponekad se desi da ovaj newsletter zaluta u folder sa neželjenom poštom. Da se to ne bi desilo i vama, a ako to do sada niste napravili, jednostavno odgovorite na ovaj mail. Možete mi reći šta mislite o newsletteru, ili samo napisati ćao. To će dati instrukciju email algoritmu da je ovo jedan od (rijetkih) mailova koji ne želite propustiti.
I naravno, bilo bi super da vašim kolegama i prijateljima proslijedite ovaj newsletter, a mogu se prijaviti putem sljedećeg linka.
Ukoliko ste propustili neko od ranijih izdanja, sve newslettere i pojedinačne preporuke možete pročitati online na zaradoznale.com.
Ponovo se čitamo za dvije sedmice!
Adnan