Vozdra raja!
Preporuke za radoznale vam svakog drugog četvrtka pišu o zanimljivostima iz različitih oblasti: knjige, inspirativni članci i podcast epizode, korisne aplikacije i gadgeti, pozitivne vijesti, testovi, društvene igre, life hacks, te sve ono što danas još ne znamo, ali ćemo radoznalošću saznati!
KNJIGA
The War of Art – kako doseći puni potencijal
Većina nas ima dva života: život koji živimo i život koji bismo mogli živjeti.
Svi smo kreativni i sposobni da stvorimo nešto originalno. Međutim, mali broj ljudi to zaista i napravi.
Šta je to što stoji između većine ljudi i njihovog punog potencijala?
Autor Steven Pressfield tog unutrašnjeg demona koji živi u svakom od nas naziva Otpor.
Kada želimo napraviti nešto kreativno, Otpor nam napuni glavu sumnjom.
Da li vam neki od ovih unutrašnjih dijaloga možda zvuči poznato?
Ideja: Želim napisati knjigu. Otpor: Nemaš ništa za reći. Ideja: Želim postati freelancer. Otpor: Nisi dovoljno talentovan. Ideja: Želim pokrenuti biznis. Otpor: Imaš previše za izgubiti.
Otpor je onaj glas koji nam govori da nakon jela pojedemo i desert, kako poslije ne bismo imali energije. Otpor je nagon da beskrajno odgađamo početak pisanja.
Adolf Hitler je u mladosti upisao likovnu akademiju u Beču. Međutim, nikada nismo vidjeli nijednu njegovu sliku. Hitleru je bilo lakše započeti svjetski rat nego savladati Otpor.
Otpor se ne može vidjeti, dodirnuti, čuti, ni nanjušiti. Ali se može osjetiti. Doživljavamo ga kao energetsko polje koje zrači iz potencijalnog rada. To je sila koja odbija. Negativna je. Cilj joj je odgurnuti nas, odvratiti pažnju, spriječiti nas u obavljanju posla.
STEVEN PRESSFIELD
I sam autor knjige se već trideset godina svakodnevno bori protiv Otpora. Njegov recept?
Svakog dana u 10:30 sjeda za stol i počinje pisati, neovisno od toga kako se osjeća u tom trenutku. Ne prestaje pisati dok se u potpunosti ne iscrpi, što se najčešće desi nakon tri ili četiri sata. Nije mu bitno koliko strana je napisao taj dan, ni da li je tekst kvalitetan. Jedino je bitno da je taj dan uspio pobijediti Otpor.
Stoga, ako želite napraviti prvi korak ka dostizanju svog punog kreativnog potencijala, pročitajte The War of Art.
LIFE HACK
Dunning Kruger efekat – ne znam koliko ne znam
Zamislite TV debatu na neku temu u kojoj učestvuju neznalica, student i profesor.
Neznalica zna malo o temi, ali nastupa s velikim samopouzdanjem. Govori glasno i bez imalo oklijevanja.
Student zna mnogo više od neznalice, ali toga nije svjestan. Nedostaje mu samopouzdanje, zbog čega uglavnom šuti.
Profesor ima samopouzdanje, ali razumije da je tema kompleksna. Pošto stvari nisu crno-bijele, svoja mišljenja iznosi uz ograde.
Nije teško pogoditi ko će biti pobjednik debate u očima publike. Neznalica je do te mjere uvjeren da je u pravu da mu je i publika povjerovala.
Međutim, svi se nekad nalazimo u poziciji neznalice, samo toga nismo svjesni.
Naučnici Dunning i Kruger su kroz istraživanja došli do zaključka da se ljudi sa niskom kompetencijom u nekoj oblasti najčešće precjenjuju.
Kada počnemo učiti nešto novo, imamo malo iskustva, ali puno samopouzdanja, jer ne znamo koliko ne znamo.
Oni koje nastave istraživati temu ubrzo shvate da su stvari komplikovanije nego što je to izgledalo na prvu. Većina tu izgubi motivaciju, misleći da pritom nisu ništa naučili.
Samo oni koji ostanu istrajni u učenju će vremenom dobiti iskustvo, te vratiti samopouzdanje koje su imali na početku procesa.
Ukratko, Dunning Kruger efekat se dešava kada ljudi pogrešno precjenjuju svoje znanje ili sposobnost u određenom području.
Zanimljivo je da postoji i obrnuta stvar – sindrom varalice (imposter syndrome). Radi se o tome da veliki broj istinski kompetentnih lidera smatraju da nisu dovoljno dobri.
Dunning Kruger efekat i sindrom varalice su samo neki od primjera kognitivnih pristranosti (cognitive bias), iritantnih grešaka u našem razmišljanju koje dovode do upitnih odluka i krivih zaključaka. Međutim, kao i kod svakog drugog problema, prvi korak ka rješavanju je prepoznati da problem postoji.
O kognitivnim pristranostima će biti više riječi i u narednim brojevima Preporuka za radoznale.
INSPIRACIJA
Rimac Automobili – borbenost kao ključni faktor startup uspjeha
Ranije smo pisali o Startup Schoolu, besplatnom online resursu koji vam pomaže da testirate svoje poslovne ideje i napravite prve preduzetničke korake.
Međutim, put od ideje do realizacije je trnovit, zbog čega osnivači najčešće moraju razviti strašnu borbenost.
Odličan primjer je Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka, a u ovom odličnom tekstu na Twitteru je opisano nekoliko situacija kada je njegova snaga karaktera napravila ogromnu razliku.
Srećom, priče o uspješnim startupima nisu više rezervisane samo za Silikonsku dolinu.
Evropom je odjeknula vijest da hrvatski Rimac Automobili preuzimaju legendarni brend automobila Bugatti.
Rimac je na dobrom putu da nakon istarskog Infobipa postane drugi regionalni unicorn, odnosno startup čija je vrijednost procijenjena na više od milijardu dolara.
Pogledajte ovo fantastično predavanje Mate Rimca o njegovim najvećim izazovima koji su prevaziđeni uz nevjerovatnu borbenost.
POZITIVA
Tri dana vikenda
Objavljeni su rezultati petogodišnje studije na Islandu koja će vas vjerovatno obradovati.
Pokazalo se da rad od četiri dana sedmično povećava i produktivnost i zadovoljstvo zaposlenih!
Pandemija je razbila mnoge mitove o radu – veliki dio posla se može raditi od kuće, te radno vrijeme može biti fleksibilno. Četverodnevna radna sedmica je samo logičan naredni korak.
Trend trodnevnog vikenda se počeo primjenjivati velikom brzinom u evropskim zemljama, pa čak i u nekim uspješnim firmama u našoj regiji.
To bi bilo to što kad je u pitanju šesnaesti broj Preporuka za radoznale.
Ako kojim slučajem postoji još neko od vaših kolega, rodbine i prijatelja ko ne zna za nas (!), budite ljubazni i podijelite link za prijavu na newsletter na društvenim mrežama.
Ponovo se čitamo za dvije sedmice, a u međuvremenu možete pratiti naše objave i na Facebooku.