Vozdra raja!
Preporuke za radoznale vam svakog drugog četvrtka pišu o zanimljivostima iz različitih oblasti: knjige, inspirativni članci i podcast epizode, korisne aplikacije i gadgeti, pozitivne vijesti, fun facts, life hacks, te sve ono što danas još ne znamo, ali ćemo radoznalošću saznati!
KNJIGA
Racionalan roditelj – odgoj bez predrasuda
U odnosu na generaciju naših roditelja, imamo privilegiju da živimo u vremenu u kojem je mnogo lakše donositi informisane odluke. Koja god da je tema u pitanju, uz pomoć interneta ćete u roku od pola sata pronaći ultimativni vodič, knjigu ili eksperta. Iako postoji velika količina promotivnih članaka i fake news, nije teško identifikovati dobre izvore, bilo da želite kupiti automobil ili početi novi hobi. Osim naravno ako tražite savjet o roditeljstvu – u tom slučaju sve što sam napisao pada u vodu.
Uzmimo za primjer samo neke od preporuka koje su decenijama bile sadržane u vodećim knjigama o roditeljstvu, a vremenom su se pokazale kao potpuno netačne:
- bebe trebaju spavati potrbuške da se ne bi ugušile ako povrate (ovaj savjet je tačan ako se radi o odrasloj osobi koja je u nesvijesti, ali je sulud i opasan kada su u pitanju bebe);
- djecu ne treba stimulisati prve dvije godine života (istraživanja nedvosmisleno pokazuju da interakcija s djetetom povećava brzinu učenja);
- dijete treba podstaći da plače 30 minuta dnevno jer je to vid vježbe (bez komentara).
Kada je profesorica ekonomije Emily Oster saznala da je trudna, njena profesionalna deformacija ju je natjerala da počne tražiti studije na kojima su zasnovani tipični savjeti za trudnice i mame. Međutim, ubrzo je otkrila da su mnoga od tih istraživanja bila zasnovana na malim uzorcima ili nepotpunim podacima. Dodatno, oko velikog broja tema se stvorila polarizacija, gdje pojedinci uopšte ne žele čuti argumente koji ne odgovaraju njihovim uvjerenjima.
Nema sredine. Ljudi galame jedni na druge. Jedna osoba će reći, „Pa, uradila sam to, a moje dijete je nevjerovatno.“ A onda će neko odgovoriti: „Pa, zapravo, ako to napravite, postoji velika šansa da će vaša beba umrijeti, a to bi uradio samo neko ko mrzi svoju bebu.“
EMILY OSTER
Uzmimo za primjer jednu od najčešćih kontroverznih tema – dojenje. Često čujemo da su djeca koja su dojila pametnija, mršavija ili otpornija na alergije u odnosu na vršnjake koji su jeli formulu. Međutim, nijedna od tih tvrdnji nije potkrijepljena podacima. To ne znači nužno da su tvrdnje netačne, već da se argumenti zasnivaju na željama, uvjerenjima ili nečijoj priči, a ne na naučnim istraživanjima.
Dojiti ili ne je samo jedna u nizu od odluka koje roditelji trebaju donijeti. Da li beba treba spavati u istom krevetu s roditeljima? Da li se tokom trudnoće i dojenja smiju konzumirati kofein ili alkohol? Da li bebu treba ostaviti da plače i sama se umiri? Da li odgađati vakcinu? Koje je pravo doba da se krene u vrtić?
Ova pitanja su inspirisala nastanak knjige Racionalan roditelj. Ključna razlika u odnosu na druge knjige o roditeljstvu je što ćete dobiti sve podatke na jednom mjestu, ali ne i strogi diktat šta napraviti. Vama kao roditeljima će biti prepušteno da na osnovu podataka donesete najbolju odluku za svoje dijete.
Neka od istraživanja u knjizi su iznenađujuća – da li ste znali da 5% beba prvo nauče hodati, pa tek onda puzati? S druge strane, neki zaključci su intuitivni. Jednogodišnje bebe ne mogu usvojiti znanje kroz gledanje video materijala. Djeca kojima roditelji čitaju će brže naučiti veći broj riječi. Ne postoji bilo kakva poveznica između vakcina i autizma (na ovu temu postoji veliki broj studija, uključujući i istraživanje u Danskoj u kojem je učestvovalo 530.000 djece!).
Racionalan roditelj pokriva period od rođenja do vrtića. Ista autorica je napisala i knjigu Expecting Better za period trudnoće, te The Family Firm za predškolski i školski uzrast. Ako a) imate djecu, i b) volite donositi odluke na osnovu relevantnih informacija, onda su ove knjige stvorene za vas.
LIFE HACK
Mastermind zajednica – vlastiti tim mentora
Vi ste prosjek onih pet ljudi sa kojima provodite najviše vremena.
JIM ROHN
Kojom god vrstom posla da se bavite, sigurno se ponekad susretnete sa nekim specifičnim izazovom čije rješenje ne možete izguglati. Čak i ako se obratite ljudima s kojima najčešće dijelite probleme poput prijatelja ili porodice, oni će vjerovatno imati sličnu perspektivu kao i vi, te razgovor neće polučiti nova rješenja. U takvim situacijama idealno je obratiti se svojoj mastermind zajednici. Iako je to relativno nov koncept na našim prostorima, u Americi se uspješno praktikuje već stotinama godina.
Mastermind zajednicu može pokrenuti bilo ko. Najčešće se radi o grupi od tri do šest ljudi koji se sastaju u redovnom terminu i gdje svaki član iznosi neki izazov, te od ostalih dobiva savjete i podršku kako da ga prevaziđe.
Ključni sastojak za uspjeh masterminda su pravi ljudi. Svaki član mora osjećati da je okružen ljudima jednakim sebi koji žele pomoći, od kojih može nešto naučiti, te koje ne doživljava kao prijetnju ili konkurenciju.
Idealno je da mastermind ima zajedničku svrhu, bilo da se radi o rješavanju poslovnih izazova, brainstormingu startup ideja ili pronalasku dodatnog izvora prihoda.
Da bi se mastermind zajednica dugoročno održala, pomaže da se definišu jasna pravila igre. Koliko često će se sastanci održavati (npr. sedmično ili mjesečno), koliko dugo će trajati, da li je dozvoljeno uskakati drugima u riječ itd. Pošto smo se u posljednjoj godini svi navikli na video sastanke, to predstavlja priliku da mastermind održavate online i uključite i ljude iz drugih gradova.
Iz vlastitog iskustva mogu reći da prava mastermind ekipa može igrati veliku ulogu u ubrzavanju ličnog i profesionalnog razvoja. Ako odvojite barem sat vremena mjesečno da diskutujete ideje i izazove sa grupom pametnih i dobronamjernih ljudi, siguran sam da se nećete pokajati.
U nastavku možete vidjeti mastermind grupe nekih poznatih historijskih ličnosti.
ESEJ
AI revolucija – uspon mašina
Zamislimo na trenutak da je cjelokupna historija čovječanstva sadržana u knjizi od 500 stranica. Pošto su homo sapiensi prisutni na Zemlji oko 100.000 godina, svaka stranica bi pokrivala 200 godina. Jasno je da ovakvu knjigu ne bi objavila nijedna izdavačka kuća, jer se radnja počinje razvijati tek pred sami kraj. U prvih 499 stranica, na svijetu je manje od milijardu ljudi, uopšte ne koristimo energiju i krećemo se uz pomoć konja i jedrenjaka, dok se komunikacija svodi na razgovor i pisanje pisama. Međutim, kada dođemo do 500. stranice, odjednom nas je 8 milijardi, imamo podmornice, automobile, avione i space shuttleove, te internet i uz njega bezbroj načina za komunikaciju.
Drugim riječima, imamo privilegiju da živimo u najuzbudljivijem trenutku ljudske historije. Svuda oko nas se dešavaju tehnološke revolucije – genetski inžinjering, automobili koji sami voze, uspon vještačke inteligencije (AI)… Štaviše, radi se o eksponencijalnom rastu, te će se skokovi za koje je do sad trebalo 50 ili 100 godina dešavati u roku od pet ili deset godina. Stoga se nameće pitanje: šta se dešava na narednoj stranici? Da li idemo ka zlatnom dobu ili je ovo početak kraja? S obzirom na brzinu promjena, većina naučnika se slaže da nema sredine.
Trenutno je vještačka inteligencija jako uspješna u ograničenim zadacima (igranje šaha, preporuke na Netflixu, rezultati na Googleu itd), ali se muči sa stvarima koje su prirodne dvogodišnjem djetetu kao što su hodanje ili prepoznavanje različitih oblika i mirisa.
Po nekim procjenama, tehnologija koja je u stanju simulirati ljudski mozak, trenutno najkompleksniji kompjuter na svijetu, bi trebala biti dostupna do kraja ove decenije. To je i tema eseja AI revolucija – put do superinteligencije kojeg je napisao Tim Urban. Radi se o ubjedljivo najboljem pojašnjenju vještačke inteligencije koje možete pronaći bilo gdje na internetu. Urban također piše i o dramatičnim posljedicama koje će AI imati za čovječanstvo ukoliko se nastavi razvijati ovim tempom. Ako vam ova tema djeluje pomalo zastrašujuće jer o tome ne znate ništa, ne brinite! Tekst je izuzetno jednostavan za čitanje, a presmiješne ilustracije su na nivou predškolskog uzrasta.
POZITIVA
Ted Lasso – serija puna optimizma
Zamislite da dobijete posao o kojem znate malo, u polju o kojem ne znate ništa, i to u zemlji koja je jako različita od vaše. Očekivanja su ogromna, svaka greška vidljiva, a povrh svega toga svi su vas dočekali na nož.
Ted Lasso je američki fudbalski trener koji sticajem okolnosti dobije priliku da vodi tim iz engleske Premier lige. Kao što možda već pretpostavljate, zaplet kreće iz činjenice da su američki i naš fudbal / nogomet dva potpuno različita sporta.
Međutim, ovo je samo naizgled serija o sportu, tako da ćete u njoj uživati čak i ako nikada niste pogledali ni minut neke utakmice. Ted je vjerovatno najljubazniji čovjek na svijetu koji svoje neznanje o fudbalu nadoknađuje poznavanjem ljudske prirode, te ogromnom količinom saosjećanja, poniznosti i optimizma. U vremenu u kojem i u stvarnom svijetu i na malim ekranima dominiraju negativni lideri u koje je teško imati povjerenja, Ted Lasso predstavlja prijeko potrebno osvježenje. Ova serija je ujedno i fantastičan vodič za pozitivno vođenje ljudi i upravljanje promjenama.
Serija je dostupna na Apple TV+ streaming platformi, a također je možete pronaći ako na google jednostavno ukucate “serije online”.
Hvala svim radoznalcima i radoznalkama koji šalju preporuke! Aleksandar iz Beograda je preporučio članak o AI revoluciji, dok Anisa iz Sarajeva piše o novom zanimljivom podcastu Kolektiv znanja.
Ako i vi imate neku preporuku ili komentar, obavezno pišite na newsletter@zaradoznale.com (ili samo odgovorite na ovaj mail).
A ako vam se ovaj newsletter sviđa, podijelite link za prijavu na društvenim mrežama!
Naredne Preporuke za radoznale ponovo stižu u vaš inbox za dvije sedmice. Hvala na pažnji i povjerenju!