Vozdra raja!
Newsletter za radoznale vam svakog drugog četvrtka preporučuje zanimljivosti iz različitih oblasti: knjige, inspirativni članci i podcast epizode, korisne aplikacije i gadgeti, pozitivne vijesti, fun facts, life hacks, te sve ono što danas još ne znamo, ali ćemo radoznalošću saznati!
Koristim priliku da čestitam božićne i novogodišnje praznike, te nam svima u narednoj godini želim zdravlje i da budemo što bolja verzija sebe.
Prije nego krenemo s preporukama, mala molba s moje strane. Svi znamo da se desio užasan zemljotres u Petrinji i tim ljudima treba naša pomoć. Nije važno da li je to uplata Crvenom križu / krstu, poziv na donatorski broj ili slanje namirnica, svaki vid podrške je dobrodošao. Hvala!
Knjiga: The Daily Stoic (Ryan Holiday)
Novogodišnje odluke su loš način za započeti godinu. Sebi postavljamo previsoka očekivanja, te želimo vidjeti rezultat odmah i sad. U većini slučajeva, zapravo nam i ne treba potpuna promjena načina življenja, već sitna, postepena i kontinuirana poboljšanja. Ako donesemo odluku da nekoj novoj aktivnosti posvetimo samo nekoliko minuta, ali svakog dana, stvorit ćemo novu naviku i rezultat bi nas mogao iznenaditi.
U ovim turbulentnim vremenima koja kušaju naše strpljenje, najbolji savjet koji mogu dati jeste da odvojite dvije minute svakog jutra i počnete dan sa malom dozom stoicizma. The Daily Stoic je knjiga koja sadrži 366 citata stoičkih filozofa, po jedan za svaki dan u godini, uz kratak komentar.
Stoicizam (i filozofija generalno) imaju nezasluženo lošu reputaciju. Prije čitanja ove knjige, mislio sam da su to razmišljanja iz nekih davnih vremena koja nemaju primjenu u realnom životu. Međutim, ubrzo sam shatio da su izazovi s kojima su se suočavali rimski car Marko Aurelije, ili državnik i pisac Seneka, itekako primjenjivi i u današnjem kontekstu.
Imaš moć nad svojim mislima, ali ne i nad događajima iz vanjskog svijeta. Shvati ovo i pronaći ćeš snagu.
MARKO AURELIJE
Čitanje jednog pasusa dnevno je postalo dio moje rutine za početak dana. To me čini svjesnim izazova s kojima ću se možda susresti i podsjeća da ne moram na njih reagovati emotivno i na prvu, jer je dobro odvojiti ono što se desilo (činjenica) od onoga šta je to za mene značilo (interpretacija).
Aplikacija: Goodreads
Čovjek koji čita proživi hiljadu života prije nego što umre. Čovjek koji ne čita živi samo jedan.
GEORGE R.R. MARTIN
Vjerovatno ste bar jednom pomislili: tako bih volio više čitati, ali jednostavno ne stižem. Potpuno je razumljivo – život je brži nego ikada, pokušavamo strpati što više obaveza u jedan dan, a u svakom trenutku su na klik dostupni portali s vijestima, društvene mreže i Netflix. U prosjeku, pola ljudi iz naše regije nikako ne čita knjige, a oni koji čitaju uspiju završiti oko dvije knjige godišnje.
Postoji par dobrih članaka sa savjetima kako pročitati 100 knjiga godišnje i imati život u isto vrijeme. Savjeti se svode na sljedeće:
- čitati knjige iz različitih oblasti (kada jedna dosadi, početi drugu);
- rezervisati vrijeme za čitanje prije spavanja (ili odmah kada se probudite);
- voditi evidenciju koliko knjiga se pročitalo;
- smanjiti trošak – učlaniti se u biblioteku ili preći na elektronske knjige;
- čitati u svakoj prilici (npr. dok čekate u redu) na mobitelu ili Kindleu, ili slušati audio knjige dok se vozite.
Međutim, u mom slučaju je upalilo nešto drugo: javno obvezivanje da ću pročitati 50 knjiga do kraja godine na Goodreads Reading Challenge. Kada javno kažete da ćete nešto napraviti, psihologija radi svoje i počnete vjerovati da je taj cilj ostvariv.
Goodreads je inače online platforma za knjigoljupce gdje ćete na osnovu knjiga koje ste već pročitali dobiti odlične preporuke. Slično kao što postoji nepisano pravilo da se ne isplati gledati film sa IMDb ocjenom nižom od 6,5 (ili seriju sa ocjenom nižom od 8), na Goodreadsu dobre knjige imaju ocjenu 4 ili više. Također se možete povezati s prijateljima na Goodreadsu i vidjeti šta oni čitaju. Najbolja stvar: backlog nepročitanih knjiga postaje malo podnošljiviji kada te knjige unesete na to-read policu i sortirate po žanrovima.
Stoga ako se ipak odlučite da ćete donijeti novogodišnju odluku, neka to onda bude da ćete pročitati više knjiga!
Test: Politički kompas
Svakodnevno čujemo političke etikete kao što su ‘ljevica’, ‘desnica’, ‘liberali’, ‘autoritativni lideri’ itd. Na osnovu medija, moje (pogrešne) predodžbe su bile:
- ‘ljevičari’ su za multikulturalna društva,
- ‘desničari’ su protiv migranata,
- ‘liberalni’ su protiv Trumpa u Americi,
- ‘autoritativni’ su za očuvanje tradicionalnih vrijednosti.
Prije nego što krenemo u dublju diskusiju, predlažem da uradite ovaj test, koji će na osnovu vaših vrijednosnih stavova odrediti u kojoj ste mjeri ljevičar/desničar, te liberalni/autoritativni.
Nakon što sam se upoznao sa Političkim kompasom, shvatio sam da sam cijeli život pogrešno koristio pomenute političke definicije. Uzmimo za primjer najčešću podjelu na ljevicu i desnicu.
Suštinski, ‘lijevo’ i ‘desno’ zapravo služe da se odredi kako bi ekonomija nekog društva trebala biti uređena.
Krajnja ljevica bi predstavljala komandnu (marksističku) ekonomiju, gdje bi vlada donosila sve odluke i upravljala svim firmama i investicijama i tu ne bi bilo prostora za preduzetništvo i privatne firme.
Krajnja desnica bi bila neoliberalna, deregulisana ekonomija, gdje bi se odluke ostavile tržišnjim kretanjima (ne bi bilo minimalnih plata, poreza, većine zakona itd). Danas su skoro sve zemlje svijeta negdje na desnoj strani ove ose.
Ali, zar političari kao što je Marine Le Pen u Francuskoj nisu ekstremni desničari? U ekonomskom smislu, Le Pen je lijevo (npr. želi povećati poreze), dok je predsjednik Macron desno (npr. želi da se ide kasnije u penziju). Zbog čega onda Le Pen, Salvini u Italiji ili Orban u Mađarskoj imaju reputaciju desničara?
Radi se o tome da razlike među strankama u ekonomskom smislu postaju sve manje i manje, pa se više priča o društvenim pitanjima kao što su identitet, prava nacionalnih, vjerskih i seksualnih manjina, migracije, ekologija i slično. Tu na scenu stupa još jedna osa – liberalna i autoritativna.
Kao što se vidi na gornjem primjeru, Staljin je u isto vrijeme bio ekonomski ljevičar, baš kao Gandhi, ali i krajnje autoritativan lider (društveni desničar), u istoj ravni sa Hitlerom. Ako bismo na grafik dodali Trumpa i Obamu, koji naizgled djeluju da provode potpuno različite politike, obojica bi bila u gornjem desnom kvadrantu (autoritativni ekonomski desničari u većoj ili manjoj mjeri), kao i većina današnjih političara u Americi i Evropi.
Ne trebamo dopustiti da nam bilo ko (a posebno ne političari) govore da su ljevica i desnica izgubili smisao. Baš suprotno, to je jedini način da se opišu stvarni stavovi o ekonomiji – ali samo o ekonomiji, ne i o društvu.
Pozitiva: Weekly Graphic News
Znam da je teško povjerovati, ali u 2020. su se u svijetu desile i neke lijepe stvari. Problem je što pozitivne vijesti malo teže pronalaze put do medija.
Stoga učinite uslugu svom mentalnom zdravlju i zapratite instagram nalog Weekly Graphic News. Svake sedmice je kroz prelijep crtež obrađena jedna pozitivna vijest iz svijeta. Ako nemate instagram, u ovom članku možete pogledati 30 najboljih ilustrovanih priča iz 2020. Moj favorit: Banksy, najpoznatiji crtač grafita na svijetu, je u tajnosti finansirao brod za spašavanje izbjeglica na Mediteranu – 89 života je već spašeno!
Za sve komentare, pitanja, prijedloge i kritike, pišite na newsletter@zaradoznale.com (ili jednostavno odgovorite na mail).
A ako imate radoznale prijatelje, unaprijed hvala što ćete im proslijediti ovaj newsletter!
Trackbacks/Pingbacks